VESTI IZ IZRAELA - ARHIVA STARIJIH VESTI

Izrael suspenduje kontakte sa nekim telima EU zbog Palestine

Izrael je saopštio da će suspendovati kontakte sa telima EU koja su angažovana u mirovnim naporima sa Palestincima, pošto je EU počela da traži etiketiranje proizvoda koji se izvoze iz izraelskih naselja na Zapadnoj obali.
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu, koji je i ministar spoljnih poslova, naredio je ministarstvu da izvrši "ponovnu procenu angažovanja tela EU u svemu što je povezano sa diplomatskim procesom sa Palestincima".
Netanijahu je naredio da do završetka procene budu "suspendovani diplomatski kontakti sa EU njenim predstavnicima po ovom pitanju".
Preneto sa sajta Blica. Objavljeno 29.11.2015.

Preminuo peti predsednik Izraela Jicak Navon
Jicak Navon, peti predsednik Izraela, preminuo je danas u 94-oj godini, saopštila je njegova porodica

TEL AVIV - Jicak Navon, peti predsednik Izraela, preminuo je danas u 94-oj godini, saopštila je njegova porodica.
Navon je bio savetnik oca izraelske nacije Davida Ben-Guriona. Bio je predsednik od 1978. do 1983. godine i takođe je dugo bio ministar obrazovanja. Politiku je napustio 1992. godine i postao uspešan autor i dramski pisac, navodi Asošijeted pres. Lider Laburističke partije Isak Hercog označio ga je članom osnivačke generacije Izraela koja je "izgradila naš nacionalni dom sopstvenim rukama", kako je rekao. Lider centrističke partije Ješ atid (Ima budućnosti) Jair Lapid ga je nazvao umerenim, poštovanim glasom koji "tako nedostaje ovih dana".
Navon je rođen u Jerusalimu u sefardskoj porodici, koja vodi poreklo od španskih Jevreja proteranih u vreme inkvizicije 1492. godine.
Preneto sa sajta Tanjuga. Objavljeno 7.11.2015.

Nema mira sa Abasom na čelu Palestinske uprave

New York Post objavio članak u kome se navodi da je za palestinskog predsednika ceo Izrael "okupirana teritorija".

Ceo tekst sa sajta NY Posta (na engleskom). Objavljeno 4.11.2015.

Uoči Jevrejske nove godine stanovništvo Izraela dostiže 8,4 miliona

Centralni biro za statistiku Izraela (CBS) objavio je prošlog utorka da u Izraelu živi 8,412 miliona stanovnika.

Prošle godine rodilo se 168.000 beba, a 42.000 ljudi je umrlo...

Više o statistici na sajtu Jerusalem Posta (na engleskom). Objavljeno 8.9.2015.

Netanijahu žali zbog izjave o Arapima

TEL AVIV - Izraelski premijer Benjamin Netanijahu izjavio je danas da "žali" zbog upozorenja da "Arapi glasaju u gomilama" tokom prošlonedeljnih izbora. Netanijahu se sastao sa članovima arapske zajednice u njegovoj rezidenciji u Jerusalimu i izvinio.
On je istakao da ne želi da vređa izraelske arapske građane.
Na sam dan izbora 17. marta Netanijahu je postavio video poruku na svojoj Fejsbuk stranici, u kojoj je upozorio: "Desničarska vladavina je u opasnosti, arapski glasači idu na birališta u gomilama", podsećaju svetske agencije.
"Levičarske organizacije ih dovoze u autobusima", poručio je on.
On je izrazio nadu da će formirati novu vladajuću koaliciju za dve do tri nedelje nakon iznenađuće glatke pobede na izborima. "Ja znam da stvari koje sam rekao pre nekoliko dana vređaju neke građane Izraela", kazao je Netanijahu, dodavši: "Moje akcije kao premijera, uključujući masivno ulaganje u manjinski sektor, dokazaju upravo suprotno"...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 23.3.2015.

Netanijahuov Likud glatko pobedio

TEL AVIV - Desničarski Likud izraelskog premijera Benjamina Netanijahua izvojevao je izneđujuću, glatku pobedu na jučerašnjim opštim izborima, javili su rano jutros izraelski mediji.
Nakon što su prebrojani skoro svi glasovi isti izvori navode da će Likud imati 30 mesta u parlamentu - Knesetu sa ukupno 120 poslanika, a glavni rival, Cionistička unija levog centra, 24.
Ranije izlazne ankete sugerisale su mrtvu trku između te dve partije. Ako izveštaji o glatkoj povedi budu potvrđeni znači da će u Izraelu biti oformljena još jedna vlada predvođena Netanijahuom. Njemu će biti potrebna podrška drugih partija da osnuje koaliciju, ali mu to neće biti teško. On je već rekao da je razgovarao a drugim desničarskim liderima o formiranju nove vlade " bez odlaganja", kako je rekao...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 18.3.2015.

Netanijahu negira da je protiv stvaranja Palestine
TEL AVIV - Izraelski premijer Benjamin Netanijahu negirao je danas da je odustao od svoje posvećenosti stvaranju palestinske države, ali i ocenio da su trenutni politički uslovi tu mogućnost udaljile.
"Ne želim jednodržavno rešenje, želim održivo, miroljubivo rešenje, ali za to moraju uslovi da se izmene", rekao je Netanijahu u intervjuu za TV En- Bi-Si (NBC) što se tumači kao povlačenje izjave koje je davao tokom nedavne izborne kampanje, a koje su izazvale oštre kritike SAD.
Netanijahu je potvrdio jake veze svoje zemlje sa SAD nakon napetosti posle izborne pobede, preneo je Rojters. "Postoji tako mnogo oblasti u kojima moramo da radimo zajedno s SAD. Amerika nema većeg saveznika od Izraela i Izrael nema većeg saveznika od SAD", rekao je izraelski premijer...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 19.3.2015.

Netanijahu: Islamska država i Iran rade u istom cilju

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas u Vašingtonu da se Iran i Islamska država nadmeću u ostvarivanju istog cilja - nametanja ekstremnog islama.
Netanijahu je u govoru u američkom Kongresu rekao da su Iran i Islamska država neprijatelji, ali da, "kada je reč o Iranu i Islamskoj dražvi, neprijatelj tvog neprijatelja je tvoj neprijatelj".
Izraelski premijer čiji je govor u Kongresu na poziv republikanaca podigao međustrančke tenzije u Vašngtonu, izrazio je žaljenje što je njegov govor doživljen kao politički.
"To nikada nije bila moja namera. Znam da bez obzira s koje strane sedite, uvek stojite uz Izrael", rekao je on i pozdravio i istaknute demokrate u Kongresu.
Ceo tekst sa sajta Blic Online. Beta | 03. 03. 2015. - 19:23h | Foto: AP

Netanijahu: Idem u Kongres u ime svih Jevreja

TEL AVIV - Izraelski premijer Benjamin Netanijahu najavio jer sinoć da, uprkos sve većim kritikama i u Izraelu i u SAD, namerava da govori u Kongresu SAD i da lobira protiv nuklearnog dogovora s Iranom, kao što je išao u Pariz u januaru nakon napada na košer supermarket.
"Otišao sam u Pariz, ne samo kao premijer Izraela, već kao predstavnik čitavog jevrejskog naroda", rekao je Netanijahu, dodavši: "Kao što sam otišao u Pariz, tako ću ići na bilo koje mesto na koje sam pozvan da prenesem poziciju Izraela protiv onih koji žele da nas ubiju. Onaj koji želi da nas ubije, najpre i najviše, je iranski režim, koji otvoreno kaže da planira da nas uništi. Neću oklevati da kažem šta je potrebno da upozorim na tu opasnost i sprečim je".
Izraelski mediji podsećaju da je uoči marša solidarnosti za žrtve terorističkih napada u Parizu, Jelisejska palata zatražila da Netanijahu ne učestvuje u maršu. Francuzi su jasno rekli da nisu zainteresovani za skretanje pažnje javnosti na kontroverzno pitanje izraelsko-palestinskog sukoba i nadali su se da će Netanijahu razumeti, piše izraelski list "Haarec"...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 26.12.2014.

Tela Jevrejina dopremljena u Izrael

Jerusalim -- Tela četiri Jevrejina, ubijena prošlog petka u napadu na jevrejsku prodavnicu u Parizu, dopremljena su danas u Izrael gde će biti sahranjena.
Avion kompanije EI-AI s posmrtnim ostacima žrtava sleteo je jutros u 5.30, naveo je portparol aerodroma Ofer Lefler.
Džihadista Amedi Kulibali napao je u petak jevrejski supermarket, gde je ubio četiri taoca pre nego što je ubijen u policijskoj akciji.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu koji je prisustvovao velikom skupu u Parizu posle terorističkih napada u kojima je ubijeno 17 i ranjeno više od 20 osoba, posetio je juče jevrejski supermarket gde je odao poštu žrtvama. One će biti sahranjene na zajedničkoj sahrani na groblju Givat Šaul na zapadnim obodima Jerusalima u 12 sarti po s lokalnom vremenu (11 po srednjeevropskom).
Sahrani će prisustvovati Netanijahu, predsednik Izraela Ruven Rivlin i lider opozicije Isak Hercog, uz ostale izraelske ministre i zvaničnike...
Ceo tekst sa sajta B92. Objavljeno 13.1.2015. Slideshow galerija slika na sajtu Yahoo

Zašto Izrael ne podržava približavanje SAD -Kuba?

TEL AVIV - Nakon iznenađujućih vesti o istorijskom preokretu posle pet decenija zamrznutih diplomatskih odnosa između SAD i Kube, stručnjaci i analitičari su brže bolje procenili da će u, svetlu novih diplomatskih i trgovinskih mogućnosti, Izrael poći istim putem i težiti da ponovo uspostavi odnose sa tom zemljom Centralne Amerike.
Međutim, izraelski zvaničnici su brzo odbacili takve procene, piše izraelski list "Haarec" i suprotno očekivanjima Izrael je odlučio da ne podrži pomirenje između SAD i Kube u "ovoj fazi".
Oni su naveli dva glavna razloga za odbijanje jevrejske države da se povinuje direktnom zahtevu administracije predsednika SAD Baraka Obame ministarstvima spoljnih poslova širom sveta, uključujući izraelsko, da u zvaničnom saopštenju podrže taj potez.
Prvi razlog je lična uvreda i drugi je diplomatksa zabrinutost.
Dramatično saopštenje Vašingtona i Havane pre nedelju dana iznenadilo je Izrael, koji je podržao američki embargo prema Kubi, otkako je prvi put uveden 1960. i bio je jedina država koja je svih tih godina glasala sa SAD u Ujedinjenim nacijama protiv rezolucija da se embargo ukine...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 26.12.2014.

Zvaničnici uhapšeni u Izraelu zbog sumnje na korupciju

TEL AVIV - Izraelska policija uhapsila je više od 20 aktuelnih i bivših zvaničnika u okviru istrage o korupciji, uključujući nekolicinu iz partije Izrael naš dom (Jisrael bejtenu) šefa diplomatije Avigdora Libermana, rekao je policijski portparol.
Lokalni mediji su danas izvestili da je ta istraga jedna od najvažnih anti-korupcionaških operacija u istoriji zemlje i da bi mogla da nanese udarac Libermanovoj partiji uoči prevremenih izbora zakazanih za 17. mart.
Policija navodi da su milioni šekala iz javnih fondova navodno prebačeni organizacijama bliskim partiji.
Među osumnjičenima je i zamenica ministra unutrašnjih poslova Fainu Kiršenbaum, koju je policija ispitivala. Njena kćerka Ronit ostaće u pritvoru do nedelje, rekao je portparol. Stas Miseznikov, bivši ministar turizma, je takođe pritvoren.
Ostali pod istragom uključuju bivšeg šefa partijske kampanje, bivše predsednike košarkaške u rukometne federacije i nekoliko zvaničnika koji su zaduženi za operacije u jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali i Golanskoj visiji. Ukupno je uhapšeno 24 ljudi,a četvoro je u kućnom pritvoru, precizirao je portparol...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 25.12.2014.

Šestoro poginulih u sinagogi, oštar odgovor Izraela

JERUSALIM - Dva Palestinca naoružana sekirama i pištoljima upala su u sinagogu u Jerusalimu i ubili četvoro, a povredili šest ljudi, pre nego što su ih ubili policajci, objavili su izraelski mediji. Netanijahu naredio rušenje kuća napadača.
U prvim reagovanjima, izraelski, palestinski i svetski zvaničnici najoštrije su osudili napad.
Izraelska policija identifikovala je žrtve kao tri američka građanina i jednog Britanca.
Policija je navela da su sve žrtve bile imigranti u Izraelu i da su imale dvojno državljanstvo, prenosi Asošijeted pres.
Nakon napada izraleske vlasti su odlučile da ukinu neka ograničenja na nošenje oružja da bi pružile mogućnost za veću samoodbranu, izjavio je ministar unutrašnje bezbednosti Jicak Aharonovič.
Ova mera će se odnositii na Izraelce koji nose oružje, kao što su vojni oficiri, kada nisu u sluzbi ili čuvari škola i dečijih vrtića, koji će moći da nose svoje oružje kući, preneo je AFP.
Portparol izraelske hitne pomoći je za Vojni radio izjavio da su lekari na mestu napada ukazali pomoć devet osoba, od čega je petoro u teškom stanju, preneo je Rojters.
Portparol policije Miki Rozenfeld je izjavio da vlasti u Tel Avivu smatraju ovaj najteži napad u poslednjih nekoliko godina "terorističkim aktom"...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 18.11.2014.

Osuda Ministarstva inostranih poslova Norveške: Izjava za štampu na engleskom

Sukob izraelske policije sa muslimanskim demonstrantima

JERUSALIM - Izraelska policija sukobila se sa muslimanskim demonstrantima, koji su bacali kamenice na njih u jerusalimskoj džamiji Al Aksa, saopštila je danas portparol policije Luba Samri.
Samri je rekla da je u sredu uveče na desetine maskiranih demonstranata bacalo kamenice i petarde na snage bezbednosti, koje su potom ušle u kompleks, prenela je agencija AFP.
Sukob se vrlo brzo raširio po okolnim delovima Starog grada, a policija je upotrebila suzavac nedaleko od jednog od ulaza u istočni Jerualim da bi rasterala razljućene Palestince.
Situacija u istočnom Jerusalimu je "uzavrela" zbog zahteva jevrejskih ultradesničara da se i Jevrejima omogući molitva u komplesku džamije Al Aksa kao i zbog plana izraelske vlade o izgradnji oko 500 kuća u istočnom Jerusalimu.
SAD i međunarodna zajednica osuđuju planove Izraela o izgradnji novih kuća u istočnom Jerusalimu, gde Palestinci žele da bude prestonica njihove države.
Međutim, Izrael smatra Jerusalim svojom nedeljivom prestonicom...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 5.11.2014.

Izrael povukao ambasadora posle švedskog priznanja Palestine

STOKHOLM - Izrael je povukao svog ambasadora iz Stokholma "radi konsultacija", tek nekoliko sati pošto je Švedska zvanično priznala Palestinu, saopštilo je izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.
"Ovaj potez odražava našu iritiranost ovom odlukom koja ni na koji način ne doprinosi ponovnom pokretanju mirovnih pregovora", izjavio je za agenciju AFP portparol izraelskog Ministarstva Emanuel Nahšon.
Vlada Švedske saopštila je da je danas priznala palestinsku državu, nešto manje od mesec dana pošto je najavila taj korak.
Švedska, članica Evropske unije, današnjom odlukom pridružila se samo dvema zapadnoevropskim zemljama, Malti i Kipru, koje su zvanično priznale palestinsku državu.
Ministarka spoljnih poslova Švedske Margot Valstrom izjavila je da se Švedska odlučila na taj potez zato što su "kriterijumi međunarodnog prava" ispunjeni, navodeći da postoji "teritorija, narod i vlada".
Ministar spoljnih poslova Izraela Avigdor Liberman izjavio je da je odluka Švedske da prizna palestinsku državu "za žaljenje" i da će podriti napore na rešavanju konflikta.
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 30.10.2014.

Za trajni prekid neprijateljstava
Izrael i Hamas obnavljaju mirovne pregovore

Izraelski i palestinski pregovarači obnoviće 27. oktobra u Kairu indirektne pregovore o trajnijem prekidu vatre, potvrdio je zamenik lidera Hamasa Musa Abu Marzuk, nakon izveštaja u izraelskim medijima.
"Hamas i palestinske frakcije će učestvovati u indirektnim pregovorima s okupatorom (Izraelom) 27. ovog meseca na poziv Egipta", rekao je Abu Marzuk. On je na vebsajtu organizacije naveo da će Palestinci zahtevati otvaranje luke u Gazi i aerodroma na toj teritoriji na obali Sredozemnog mora. Za palestinsku novinsku agenciju "Maan" Marzuk je precizirao da će se razgovarati o oslobađanju palestinskih zatvorenika i naporima na obnovi ratom razorene Gaze.
Izraelski mediji izvestili su da je Egipat pozvao dve strane da obnove pregovore koji će se prvenstveno odnositi na obezbeđenje pomoći stanovnicima Pojasa Gaze, od kojih su mnogi ostali bez krova nad glavom i bez tekuće vode nakon sedmonedeljnog rata između Izraela i Hamasa. Izraelski premijer Benjamin Netanijahu tvrdio je do sada da se Izrael neće povinovati zahtevima Hamasa za luku i aerodrom...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 21.10.2014.

Nakon višemesečne potrage
Ubijeni “krivci” za nedavni rat u Gazi

Dvojica pripadnika palestinskog militantnog pokreta “Hamas”, Marvan Kavasme i Amar Abu Ajša, koji su bili osumnjičeni za kidnapovanje i ubistvo tri izraelska tinejdžera u Zapadnoj obali juna ove godine, ubijeni su danas u operaciji izraelske vojske.
Prema navodima portparola izraelske vojske, pukovnika Petera Lernera, miltanti su ubijeni pošto su se opirali hapšenju, usled čega je došlo do oružanog okršaja sa vojnicima. Građani Hebrona, gde su “hamasovci” ubijeni, posvedočili su da su rano jutros videli vojnike kako opkoljavaju jednu kuću, nakon čega je usledila pucnjava.
Portparol Lerner saopštio je i da za jednog od dvojice miltanata imaju “vizuelnu potvrdu da je mrtav”, dok za drugog takve potvrde za sada nema, ali se pretpostavlja da je i on ubijen tokom operacije. Palestinska strana, međutim, još uvek nije potvrdila informaciju o smrti dva člana Hamasa...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 23.9.2014.

Netanijahu poručio Zapadu da ne jača Iran

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu upozorio je u četvrtak da bi Zapad trebalo da pazi da ne jača Iran u svojoj borbi protiv militanata Islamske države.
Govoreći na godišnjoj konferenciji Instituta za kontraterorizam, Netanijahu je napravio paralelu između borbe ekstremista Islamske države u Iraku i Siriji i Hamasa u pojasu Gaze. On je takođe ponovio da Iranu ne bi trebalo dozvoliti da razvije nuklearno oružje.
"Izrael sipunjava svoj deo u borbi protv ISIL-a. nešto od toga je poznato, a o nečemu se zna manje", rekao je Netanijahu, sugerišući da su neki od tih napora tajni i nije ulazio u detalje.
"Arapske zemlje preispituju svoje odnose s Izraelom zbog činjenice da smo suočeni s istim neprijateljem," dodao je on...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 12.9.2014.

Nastavak sukoba u Gazi
Izrael ubio visoke komandante Hamasa

Tri vojna lidera islamističke organizacije Hamas ubijena su u izraelskom vazdušnom udaru u pojasu Gaze. Hamas je u međuvremenu potvrdio da napušta napore da se pregovara o trajnijem zatišju s Izraelom.
Muhamed Abu Šamaleh, Muhamed Barhum i Raed al Atar ubijeni u vazdušnom udaru kraj grada Rafe na jugu pojasa u četvrtak ujutro. Oni su se smatrali višim nivoom vojnog rukovodstva Hamasa, navodi AP. Palestinska policija i zdravstveni zvaničnici su rekli da je šestoro ljudi ubijeno u Rafi i da su drugi zatrpani u ruševinama četvorospratnice koju je ciljao Izrael. Izraelska bezbednosna služba Šin bet je potvrdila da su meta napada bili komandiri Hamasa.
Portparol Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je da Izrael neće uspeti u slamanju volje palestinskog naroda, niti oslabiti otpor, upozorivši da će Izrael platiti visoku cenu, nakon ubistva trojice lidera vojnog krila te organizacija u vazdušnom udaru na Gazu...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 21.8.2014.

Ogromna mreža tunela pod Gazom

Reportaža na engleskom sa fotografijama i videom.

Objavio AOL.com 23.7.2014.

Kopnena ofanziva na Gazu, desetine poginulih Palestinaca

TEL AVIV, GAZA - Najmanje 19 Palestinaca poginulo je u pojasu Gaze otkako je Izrael sinoć započeo kopnenu ofanzivu na tu palestinsku teritoriju, proširivši vojnu operaciju "Zaštitna ivica", koja je danas ušla u 11.dan, a čiji je cilj da se zaustavi raketiranje preko granice.
Palestinski izvori su precizirali da su jutros dvojica Palestinaca iz iste porodice poginuli na jugu u Kan Junisu, da je nešto ranije poginulo četiri člana druge porodice u istom gradu i još dvoje na severu u Beit Hanunu.
Trojica su poginula od tenkovske vatre istočno od Kan Junisa i još jedna osoba istočno od grada Gaze.
Petoro ljudi je poginulo od izraelske vatre u odvojenim napadima na južni grad Rafa, uključujući petomesečnu bebu.
Na severu Gaze dve osobe su ubijene odmah posle ponoći u Beit Hanunu, izjavio je portparol hitnih službi Ašraf al Kidra. On je naveo a da je ukupni broj poginulih Palestinaca od početka sukoba, u zoru 8.jula, dostigao 260.
Palestinski centar za ljudska prava ističe da su više od 80 odsto poginulih civili i da je najmanje 1.920 Palestinaca ranjeno...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 18.7.2014.

Sirene širom Izraela, ofanziva protiv Hamasa

Sirene oglasile opasnost širom Izraela, iznad Tel Aviva oborena raketa, građani u skloništima. Izraelska vojska pozvala 40.000 rezervista. U velikoj ofanzivi protiv Hamasa ubijeno 10 Palestinaca, oko 50 ranjeno. Netanijahu: Hamas izabrao eskalaciju sukoba i zbog toga će platiti visoku cenu. Mahmud Abas apelovao na međunarodnu zajednicu da interveniše.
Znak za vazdušnu opasnost oglasio se u centralnim izraelskim gradovima uključujući Tel Aviv, Rišon Lezion, Petah Tikvu, Lod i Givatajim prvi put od početka nedavnih zaoštravanja u zemlji. Žrtve i šteta nisu prijavljeni, javlja Isra njuz net.
Odbrambeni raketni sistem "Gvozdena kupola" presreo je večeras raketu u blizini Tel Aviva. Izraelska televizija objavila je slike eksplozija na nebu iznad grada ubrzo nakon što su se začule sirene za vezdušnu uzbunu i građani pohitali u skloništa...
Ceo tekst sa sajta RTS. Objavljeno 8.7.2014.

Nađena tela tri oteta izraelska tinejdžera

TEL AVIV, GAZA, VAŠINGTON, RAMALA - Na Zapadnoj obali, pronađena su tela trojice jevrejskih tinejdžera otetih pre dve sedmice u blizini Hebrona, saopštili su večeras bezbednosni zvaničnici. Izraelski premijer Benjamin Netanijahu upozorio je večeras da će islamistički Hamas platiti visoku cenu za smrt trojice izraelskih tinejdžera koji su oteti na Zapadnoj obali. Svaka izraelska akcija kažnjavanja Hamasa za navodno ubistvo trojice tinejdžera čija su tela nađena danas "otvoriće vrata pakla," upozorio je taj islamistički pokret.
Oni su precizirali da je tela pronašla vojska kraj sela Halhul, blizu Hebrona gde su nestali 12. juna. Beta/AP (Oded Balilty) Beta/AP (Oded Balilty) U svetlu dramatičnog razvoja događaja sazvan je hitan sastanak užeg sastava izraelske vlade zaduženog za bezbednost.
Veliki kontigent izraelskih bezbednosnih snga rasporedio se na Zapadnoj obali između palestinskog sela Halhul i jevrejskog naselja Karmei Cur, severno od Hebrona, gde je ranije danas bilo potrage za otetima.
Ceo tekst sa sajta RTV. Objavljeno 30.6.2014.

Ispaljeno 14 raketa na Izrael
Izvor: Tanjug

Tel Aviv -- Najmanje 14 raketa ispaljenih iz pojasa Gaze palo je jutros u južni Izrael, a izraelski mediji navode da je za raketiranje odgovorno vojno krilo Hamasa.
Ističe se da je to prvi put od osmodnevne vazdušne operacije izraelske armije na toj palestinskoj teritoriji 2012. godine, da je islamistički Hamas ispalio rakete u Izrael.
Od tada su bile aktivne druge, manje palestinske ekstremističke organizacije, a hamasovci su izbegavili direktne napade na Izrael.
Rakete su ispaljene jutros nakon eskalacije nasilja preko vikenda, kada je jedna raketa pogodila izraelsku fabriku izazvavši požar. U izraelskoj odmazdi poginuo je najmanje jedan Palestinac.
Činjenica da Hamas, koji je nedavno sklopio dogovor o pomirenju sa rivalskim, sekularnim Fatahom palestinskog predsednika Mahmuda Abasa, stoji iza napada može da znači da je ta organizacija odlučila da eskalira svoj odgovor na izraelske udare, navode mediji u Izraelu...
Ceo tekst sa sajta B92. Objavljeno 30.6.2014.

Ruven Rivlin novi predsednik Izraela

Dugogodišnji poslanik, bivši predsednik Kneseta, Ruven Rivlin, izabran je u utorak za 10-og predsednika Izraela. On je u drugom krugu tajnog glasanja osvojio 63 glasa i pobedio Meira Šitrita, bivšeg ministra iz partije centra Hatnua, koji je osvojio 10 glasova manje.
Rivlin je član konzervativne partije Likud izraelskog premijera Benjamina Netanijahua. On se inače protivi stvaranju palestinske države. Na čelu šefa države Rivlin će zameniti poltičara veterana, dobitnika Nobelove nagrade za mir Šimona Peresa.
U nadmetanju za predsednika Izraela bilo je ukupno pet kandidata,nakon što su dvojica odustala.
Osim Šitrita i Ruvena kandidati su bili poslanik Dalia Icik, takođe bivši predsednik Kneseta, Dalia Dorner, bivši sudija Vrhvnog suda i Don Šehtman, dobitnik Nobelove nagrade za mir...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 10.6.2014.

Papa odao poštu žrtvama holokausta

Tel Aviv -- Papa Franja odao poštu Jevrejima ubijenim u holokaustu u Drugom svetskom ratu i žrtvama terorističkih napada i poljubio ruke preživelima u holokaustu.
Posetivši memorijal žrtvama terorizma, papa je odstupio od svog plana putovanja i time Izraelu u potpunosti posvetio svoju pažnju, dan nakon što je izrazio snažnu solidarnost sa Palestincima, navodi Asošijeted pres.
U Memorijlanom centru holokausta Jad Vašem papa se molio pred urnom sa pepelom žrtava i položio venac sa žutim i belim cvetovima, u bojama vatikanske zastave u Holu sećanja.
Onda je jednom po jednom poljubio ruke nekolicini preživelih u holokaustu i saslušao priče o njihovim voljenima koje su nacisti ubili u Drugom svetskom ratu.
"Nikada više, Bože, nikada više. Ovde smo Bože posramljeni zbog ona što je čovek stvoren po tvom sopstvenom liku, bio sposoban da učini", poručio je papa...
Ceo tekst sa sajta B92. Objavljeno 26.5.2014.

Makabi - Slavlje u Izraelu ne prestaje!

Navijači u Tel Avivu i danas slave uspeh košarkaškog kluba Makabi koji je osvojio Evroligu pobedom protiv Real Madrida u finalu završnog turnira najelitnijeg evropskog takmičenja.
Makabi je sinoć u finalu "fajnal fora" Evrolige u Milanu posle produžetka pobedio Real Madrid sa 98:86 i osvojio šestu titulu prvaka Evrope u klupskoj istoriji.
Hiljade navijača obučeni u Makabijeve žute dresove i klupske majice slavili su tokom noći i jutra u centru Tel Aviva. Slavlje se prenelo i u druge gradove, a televizijske i radio stanice su direktno prenosile program sa glavnih trgova i emitovale specijalne emisije.
"Niko nije verovao u nas. Biće nam potrebno vreme da shvatimo šta smo zapravo uradili", rekao je košarkaš Makabija Gaj Pnini...
Ceo tekst sa sajta Sportske.net. Objavljeno 19.5.2014.

Ehud Olmert osuđen na 6 godina zatvora

OlmertBivši izraelski premijer, koji je osuđen zbog primanja mita i dalje tvrdi da je nevin.
Izraelski sud je osudio bivšeg premijera Ehuda Olmerta na šest godina zatvora zbog primanja mita dok je bio na položaju gradonačelnika Jerusalima.
Olmert je se danas pojavio na sudu u Tel Avivu da bi saslušao odluku suda i planira da podnese žalbu na tu presudu i činjenicu da je proglašen krivim. Olmertov advokat je rekao da bivši premijer i dalje tvrdi da je nevin.
Olmert je 31. marta proglašen krivim zbog uzimanja mita u vrednosti od 160.000 dolara kako bi pomogao u izgradnji stambenog kompleksa Holilend u Jerusalimu. 
To je najnoviji u nizu skandala o korupciji koji su Olmerta primorali da podnese ostavku na funkciju premijera koju je držao od 2006. do 2008.
Preuzeto sa sajta Glas Amerike. Objavljeno 16.5.2014.

Izraelski avioni bombardovali 29 meta u Gazi

Izraelski borbeni avioni napali su u sredu uveče 29 palestinskih meta u pojasu Gaze u odgovoru na baražnu raketnu vatru na jug Izraela, saopštila je armija. Palestinski očevici su rekli da su pogođene baze Hamasa i vojnog krila Islamskog džihada, koje je ispaljivalo rakete.
Izrael je u međuvremenu zatvorio granične prelaze sa pojasom Gaze. Ranije je više od 30 raketa palo u Izrael, a neke su pogodile naseljena mesta, dok je najmanje tri presreo raketni štiti "gvozdena kupola." Očevici su rekli da su izraelski avioni bombardovali širom pojasa Gaze. "U odgovoru na jak raketni napad koji je pogodio Izrael ranije sinoć izraelske vazduhoplovne snage su gađale 29 terorističkih meta u pojasu Gaze. Potvrđeni su direktni pogoci", navedeno je u saopštenju.
Izraelski tenkovi otvorili su vatru na " terorističku infrastrukturu" u pojasu Gaze, nakon što su ekstremisti sa te palestinske teritorije ispalili više desetina raketa na jug Izraela, ali nikoga nisu povredili. Izraelska armija je saopštila da je to najveće raketiranje od novembra 2012. godine, kada je ona povela osmodnevnu vazdušnu kampanju u pojasu Gaze kako bi zaustavila napade. Precizirano je da je više od 30 raketa ispaljeno za dva sata i da je raketni štit " gvozdena kupola" presreo najmanje tri, a da je osam raketa pogodilo naseljena područja, a druge su pale na otvoreno. Policijski portparol Miki Rozenfeld rekao je da je jedna raketa eksplodirala kraj benzinske pumpe, a druga kraj javne biblioteke...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 13.3.2014.

27.1.2014 - Hag

U okviru obeležavanja međunarodnog Dana Holokausta, 27. januara, na preporuku Jad Vašema, tročlana delegacija iz Izraela bila je počasni gost Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, gde su govorili o Pravednicima koji su za vreme Drugog svetskog rata spasavali Jevreje u bivšoj Jugoslaviji. Delegaciju je vodila Miriam Aviezer Steiner, dugogodišnji saradnik Jad Vašema, u kojoj su pored nje bili Dina Hen, preživela Holokaust i Milan Fogel, druga generacija, koji je govorio o spasavanju njegovog oca Danila, koji nažalost nije više među nama.
Ove godine je Međunarodni sud, poznatiji pod nazivom Haški tribunal, prvi put organizovao manifestaciju sećanja i odavanje pošte milionima Jevreja koji su stradali tokom Drugog svetskog rata...
Ceo tekst iz priloga Milana Fogela iz Izraela. Galerija naših fotografija klikom na sliku

Izraelski ministar se izvinio američkom sekretaru Keriju

TEL AVIV - Izraelski ministar odbrane Moše Jaalon, izvinio se danas američkom državnom sekretaru Džonu Keriju, pošto ga je prethodno optužio da je opsednut mirom na Bliskom istoku, što je izazvalo diplomatski spor između savezničkih zemalja.
Bela kuća opisala je Jaalonove komentare kao uvredljive, u još jednom sporu koji je usledio posle neslaganja zbog problema iranskog nuklearnog programa.
Jaalon je kasnije izjavio da "Izrael i SAD imaju zajednički cilj da unaprede mirovne pregovore između Izraela i Palestinaca, koje predvodi sekretar Keri".
"Ministar odbrane nije imao nikakvu nameru da uputi bilo kakvu uvredu sekretaru (Keriju), i izvinjava se ako su ga njegove reči uvredile", navodi se u saopštenju ministarstva.
U trenutku kad Vašington nastoji da doprinese postizanju konačnog sporazuma između Izraela i Palestinaca, izraelski ministar Jaalon izrazio je duboku sumnju u ta nastojanja, u privatnim razgovorima u Izraelu i SAD, označivši napore američkog državnog sekretara mesijanskim...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 15.1.2014.

Poslednja pošta Arijelu Šaronu

Bivši izraelski premijer Arijel Šaron biće sahranjen na svom ranču "Javor" u pustinji Negev, dok će pre toga biti izložen u Knesetu kako bi građani odali poslednju poštu velikom državniku. Šaron je bio jedanaesti predsednik vlade države Izrael.
Šaron je davno izrazio želju da bude tamo sahranjen, umesto na groblju na Brdu Hercl u Jerusalimu, gde se sahranjuju izraelski lideri. Njegovo telo biće preneto u zgradu parlamenta, Kneseta i izloženo za oidavanje počasti.
Bivši izraelski premijer preminuo je u 11. januara 2014. godine u osamdesetšestoj godini, nakon što je osam godina bio u komi posle moždanog udara.
U kabinetu izraelskog premijera Benjamina Netanijahua rečeno je da će kovčeg biti donet u Kneset i da će javnost moći da oda poštu jedanaestom predsedniku Vlade Izraela i bivšem generalu. Policija je saopštila da se očekuje dolazak hiljada Izraelaca.
Na planiranoj komemoraciji učešće će uzeti veliki broj izraelskih i svetskih lidera. Na komemoraciju će doći američki potpredsednik Džo Bajden, bivši britanski premer Toni Bler, češki premije Jirži Rusnok , šef nemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer i drugi, navodi agencija AP...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 11.1.2014.

Sneg u Izraelu i danas, bez struje blizu 30.000 domaćinstava

U Izraelu drugi dan zaredom pada sneg, javio je danas Frans pres, izveštavajući da je u snežnoj oluji približno 29.000 izraelskih domaćinstava, od kojih 13.000 u Jerusalimu, ostalo bez struje.
AFP prenosi izjavu jednog meteorologa izraelskom vojnom radiju da su ovo najobilnije snežne padavine od 1879. godine.
Policija je saopštila da je 45 gradova i sela odsečeno zbog smetova. Već treći dan obustavljen je saobraćaj u oba pravca na dva autoputa koji vode ka Jerusalimu, na 795 metara nadmorske visine. Većina glavnih saobraćajnica u gradu je očišćena, ali gradske vlasti savetuju gradjanima da ne koriste automobile.
U nekim oblastima Izraela palo je tokom poslednja 24 sata i do pola metra snega, što se skoro pola veka nije desilo u toj bliskoistočnoj zemlji.
Ceo tekst sa komentarima iz Blica. Objavljeno 14.12.2013.

Obama tražio da Netanjahu pauzira s kritikama

Dok se SAD pripremaju da započnu pregovore o konačnom sporazumu s Iranom o nuklearnom programu te zemlje, američki predsednik Barak Obama je zatražio od izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da pauzira sa glasnim kritikama privremenog sporazuma potpisanog u Ženevi, piše današnji "Vašington post".
Obama i Netanjahu su razgovaral u nedelju s ciljem da se otkloni zabrinutost izraelskog premijera nakon potpisivanja privremenog sporazuma između Teherana i grupe zemalja P5 plus 1, koju čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Kina i Nemačka.
Nakon više nedelja javnih osuda izraelskih zvaničnika na račun sporazuma o kome se pregovaralo, dvojica lidera su se saglasila da se u SAD pošalje izraelska delegacija, predvođena  savetnikom za nacionalnu bezbednost Josijem Koenom da diskutuju o strategiji stalnog sporazuma, što se smatra jasnim okretanjem na diplomatiju iza scene, navode izraelski mediji...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 29.11.2013.

Nakon oslobađajuće presude
Liberman ponovo šef diplomatije Izraela

Izraelska vlada odobrila je u nedelju da Avigdor Liberman, vođa nacionalističke partije Izrael naš dom (Israel bejtenu) ponovo postane šef izraelske diplomatije, skoro godinu dana nakon što je dao ostavku da se bori prtiv optužbi za korupciju, kojih je nedavno oslobođen.
Ponovno postavljenje postalo je zvanično, nakon što je Liberman u ponedeljak položio zakletvu u parlamentu, rekao je njegov portparol.
Liberman (55) je dao ostavku u decembru prošle godine pošto je optužen za preveru i izneveravanje poverenja što je postavio diplomatu Zeeva Ben Arijea za ambasdora u Litvaniji, jer mu je ovaj dao informacije o policijskoj istrazi koja je vođena protiv njega u Belorusiji.
Tužioci su rekli da je to postavljenje bilo nagrada i da je predstavlja ozbiljan sukob interesa, s obzirom na to da Liberman nikoga nije obavestio šta se dešava.
Troje sudija u jerusalimskom  sudu je u sredu složilo da se Liberman nije ponašao kako valja, ali su istakli da nema razloga za krivičnu presudu i saopštili da se oslobađa na saslušanju koje je trajalo samo nekoliko minuta, navodi AFP...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 11.11.2013.

Kriza na vidiku u odnosima SAD i Izraela

TEL AVIV - Nova napetost u odnosima Izraela i SAD izbila je na videlo tokom poslednje posete američkog državnog sekretara Džona Kerija Bliskom istoku.
Keri je bio u Jerusalimu i u Vitlejemu na Zapadnoj obali u pokušaju da spasi mirovne pregovore. U intervjuu za izraelsku i palestinsku televiziju on je doveo u pitanje ozbiljnost Izraela prema mirovnom procesu.
Samo nekoliko sati kasnije izraelski premijer Benjamin Netanijahu je uzvratio da neće popustiti pred zahtevima Palestinca i da u potpunosti odbacuje mogući nuklearni dogovor između svetskih sila i Irana.
Takve izjave nagoveštavaju moguć povratak na zategnute odnose između američkog predsednika Baraka Obame i Netanijahua, karakteristične za Obamin prvi mandat. Ti odnosi su delimočno popravljeni tokom Obamine posete Izraelu u martu, ali sada se čini da se ponovo kvare.
U novinskim izvestajima u Izraelu isticalo se da je Netanijahu u šoku" zbog mogucćeg kompromisa s Iranom, imajući u vidu da on tu zemlju smatra glavnim neprijateljem i preti da će učiniti sve, pa čak izvesti i vojni udar kako bi sprečio da se naoruža atomskom bombom...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 10.11.2013.

Šin bet u akciji
Izrael uhvatio iranskog špijuna

Izraelska bezbednosna služba Šin bet objavila je da je 11. septembra uhapsila belgijskog građanina iranskog porekla za koga tvrdi da ga je špijunirao za Iran. Osumnjičeni špijun je nosio fotografije ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Tel Avivu, a njegovo hapšenje je objavljeno u trenutku kada je izraelski premijer Benjamin Netanijahu otputovao u SAD da dovede u sumnju nedavne iranske pokušaje pribilžavanja Zapadu.
Šin bet je saopštio da je uhapšeni belgijsko-iranski biznismen Ali Mansuri (58) priznao istražiteljima da ga je regrutovala elitna Kuds snaga iranske Revolucionarne garde prošle godine i poslala u Izrael da uspostavi poslovne veze i tako prikrije da špijunira Izrael i mete Zapada. Za njegove usluge obećeno mu je milion dolara.
Bezbednosna služba je precizirala da je Mansuri ušao u Izrael 6.septembra sa belgijskim pasošem pod imenom Aleks Mans, a uhapšen je pet dana kasnije na izraelskom međunarodnom aerodromu Ben Gurion kraj Tel Aviva, gde je nameravao da se ukrca u avion za Evropu. Kod njega su nađene fotografije više mesta širom Izraela, za koje je zainteresovana iranska obaveštajna služba, kako je navedeno...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 30.9.2013.

Barca u mirovnoj misiji:
Neymar i Messi posjetili Zid plača u Jeruzalemu

NOGOMETAŠI Barcelone posjetili su Zid plača u Jeruzalemu u okviru "Mirovne turneje", na koju su krenuli kako bi pružili podršku mirovnom procesu na Bliskom istoku, javio je dopisnik agencije Anadolija.
Nogometaši Barcelone sastali su se jučer s palestinskom djecom u El Halilu, gradu na Zapadnoj obali, a danas su posjetili židovsko sveto mjesto, Zid plača u Jeruzalemu.
Obožavatelji koji su došli vidjeti Messija, Neymara, Xavija, Iniestu, Piquea i druge zvijezde, po izlasku iz autobusa dočekali su ih ovacijama. Povorka Barcelone pozirala je predstavnicima medija ispred Zida plača, raspitivali su se o povijesti Zida, a nakon što su ga pregledali, vratili su se u autobus...
Ceo tekst sa sajta Index.hr. Objavljeno 4.8.2013.

Jerusalim post: Ustaše klale Srbe i Jevreje jer nisu zasluživali bezbolnu smrt

U tekstu posvećenom ulasku Hrvatske u EU, "Jerusalim Post" piše da je Hrvatska učinila dosta, ali da nije uspela da se pomiri sa svojom sramnom prošlošću.
"Mnogi su upoznati sa koncentracionim logorima poput Treblinke i Aušvica, ali koliko ljudi uopšte zna za Jasenovac i za stravične zločine koje su u njemu sprovodili hrvatski fašisti? Poznat kao 'Aušvic Balkana', Jasenovac je bio najveći koncentracioni logor na području NDH ", piše "Jerusalim Post".
Taj list dalje navodi, a prenosi portal Index.hr, da je Hitler vladanje Nezavisnom državom Hrvatskom poverio Anti Paveliću, vođi ustaškog pokreta, koji se "zakleo da će Hrvatsku očistiti od Srba, Jevreja i drugih manjina. Sledeći nemačke stope, Pavelić je sproveo brojne rasističke zakone kojima je ograničio slobodu Jevrejima i zabranio im bavljenje brojnim profesijama".
"Tokom rata, ustaše su ubile više od 30.000 Jevreja, odnosno 75 posto ukupne jevrejske populacije u zemlji. Ipak, glavna Pavelićeva meta bila su više od dva miliona Srba koji su živeli na području bivše države", piše "Jerusalim Post"...
Ceo tekst sa sajta Press Online. Objavljeno 10.6.2013.

Stavovi koji ohrabruju
Izrael podržava rešenje po principu dve države

Izraelski ministar za obaveštajne službe, međunarodne odnose i strateška pitanja, Juval Stejnic, izjavio je u utorak da izraelska vlada podržava rešenje izraelsko-palestinskog sukoba po principu dve države.
"Vladina pozicija je veoma jasna i ja je podržavam. Mi podržavamo rešenje po principu dve države za dva naroda", izjavio je izraelski ministar.
Stejnic je kazao da je Izrael spreman da učini "bolne ustupke pod dva uslova, da bude mira i sigurnosti", javila je internet stranica novina Times of Israel.  Izraelski ministar je priznao da u vladi postoje neki glasovi koji se protive takvom rešenju, ali je kazao da ti glasovi "nisu tako bitni".
"To je pozicija vlade, a posebno pozicija premijera", dodao je.
Prošle nedelje je izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio američkom državnom sekretaru Džonu Keriju, uoči njihovog sastanka u Jerusalemu, da Izrael nastoji da ponovo pokrene mirovne pregovore sa Palestincima.
U nedelju je izraelski predsednik Šimon Peres, koji je govorio na ekonomskom forumu u Jordanu, izjavio da je mir "zajednička želja i jasna opcija" za izraelski narod i dodao je da će budući mirovni sporazum biti zasnovan na rešenju po principu dve države.
Istraživanje lista The Jerusalem Post pokazalo je da 69 odsto Jevreja podržava mirovni sporazum sa arapskim zemljama kako bi se konačno rešilo pitanje Palestine...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 29.5.2013.

Četvoro ubijenih, petoro ranjeno u banci u Izraelu
Tanjug | 20. 05. 2013.

Četvoro ljudi je ubijeno, a još petoro je ranjeno danas popodne kada je naoružani napadač ušao u banku u gradu Berševi na jugu Izraela, a kasnije se i sam ubio. Okolnosti ovog slučaja još nisu do kraja razjašnjeni, jer je policija naknadno počela da proverava da li je napadač ušao u banku s namerom da nekog ubije, suprotno početnim izveštajima o pokušaju pljačke.
Ispostavilo se da se radi o Jevrejinu, u četrdesetim godinama, stanovniku tog grada, koji se izgleda svetio što banka nije pristala da mu poveća kredit.
Nakon što je odbijen, izbila je svađa i on se kasnije vratio u banku naoružan i odmah ubio dvoje zaposlenih. Kasnije je ubio još dvoje ljudi, koji su se tu zatekli, a jednu ženu uzeo kao taoca i zabarikadirao se s njom pre nego što se sam ubio.
Prvobitno je bilo javljeno da su lopovi ušli u banku oko 13 sati i otvorili vatru.
Očevici su rekli da su dvojica pljačkašsa ostala u banci i da je sukob sa policijom trajao neko vreme. Kasnije je javljeno da je nakon samoubistva pljačkaša, odnosno napadača, razmena vatre prestala...
Ceo tekst sa komentarima iz Blica Online

Levi: Istorijska poseta predsednika Nikolića Izraelu

Izraelski ambasador u Beogradu Josef Levi ocenio je danas da je poseta predsednika Srbije Tomislava Nikolića Izraelu od istorijskog značaja.
"Ovo je istorijska poseta i mi smo veoma zadovoljni i srećni zbog toga što je do nje došlo", rekao je Levi Tanjugu.
Tokom trodnevne posete Izraelu Nikolić se sastao sa predsednikom Šimonom Peresom, premijerom Benjaminom Netanijahuom i predsednikom parlamenta, Kneseta, Juli Joel Edelštajnom, posetio je Tel Aviv i Jerusalim i video kulturne znamenitosti Izraela, podsetio je Levi.
"Mislim da je i predsednik Nikolić zadovoljan onim što je video i ja sam veoma srećan što sam pratio predsednika Srbije tokom njegove posete mojoj zemlji", kazao je izraelski ambasador...
Video prilog sa sajta Blic online (1.5.2013)

Doživotna robija za jevrejskog teroristu
(Tanjug)

Jerusalimski okružni sud osudio je u utorak takozvanog jevrejskog teroristu Džeka Tajtela na dve doživotne kazne i još 30 godina u zatvoru, za ubistvo dva Palestinca i čitav niz drugih zločina.
Tajtel je pre izricanja kazne istakao da ne žali i da je ponosan na ono što je uradio. Objašnjavajući kaznu, sud je naveo da Tajtel nije umno poremećen, iako je govorio da ga kontroliše "anđeo".
Uz dva ubistva Tajtel je bio optužen i za dva pokušaja ubistva. Iako je pristao da prizna da je počinio ono za šta je optužen, odbio je da se izjasni da je kriv, ne priznajući nadležnost suda. Tajtel (39) je rodom iz Floride i optužen je 2009. godine za ubistva počinjena 1997. - palestinskog taksiste iz neposredne blizine i jednog beduina pastira kraj Hebrona...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 9.4.2013.

Obama stiže, Izrael spreman

Pripreme za istorijsku posetu dostigle su vrhunac - proveravaju se bezbednosni i protokolarni aranžmani, spreman je crveni tepih i Jerusalim je juče oko podne ukrašen sa oko 1.000 izraelskih i američkih zastava.
U rezideniciji izraelskog predsednika Šimona Peresa, prvoj stanici Obame tokom posete, u koju stiže sutra oko podneva, radi se non stop.
Obamu će tamo dočekati dečji hor koji će pevati pesmu "Sutra" (Tomorrow) na engleskom, hebrejskom i arapskom jeziku. Dva predsednika diskutovaće, kako se opravdano očekuje, o krizi u odnosima s Iranom i njenom uticaju na region, između ostalog.
Obama će u Jerusalim sa međunarodnog aerodrome Ben Gurion kraj Tel Aviva stići helikopterom, a njegov dolazak je uvežbavan dva sata ove nedelje. U vežbi su učestvovala dva tima vatrogasaca i spasilaca i jedno oklopno vozilo. Obamin helikoter pratiće dva helikotpera izraelskih vazduhoplovnih snaga. Obama će odsesti u prestižnom hotelu Kralj David, a iz svoje sobe će moći da posmatra lajt šou na zidovima starog grada tokom cele posete, prenosi AFP...
Cela vest sa sajta B92. Objavljeno 20.3.2013.

Politički savez mrzitelja manjina
Aluf Ben, Haaretz, 25.02.2013.

Politički savez Jaira Lapida i Naftali Beneta zasniva se na otporu prema necionističkim manjinama u izraelskom društvu, haredskoj zajednici i Arapima. Stranke Ješ Atid i HaBait Jehudi izražavaju cionističku nelagodu mejnstrima zato što im ove zajednice „uzimaju zemlju“. Oni se boje da se zbog demografskih promena ovde stvara nešto novo što je daleko od sna naših roditelja, i da treba vratiti manjine na njihovo nekadašnje mesto, na margine, dok ne bude prekasno.
Izraelska politika je uvek imala odlike plemenske politike i izražavala se u podsticanju mržnje među etničkim i društvenim grupama, između onih koji nose kipu i onih koji jedu svinjetinu. Dolaskom Likuda na vlast 1977. godine, ustanovljena je podela na levicu i desnicu, prema odnosu ka necionističkim manjinama. Desničari su mrzeli Arape a prihvatali su ultra religiozne kao političke partnere, a levičari su mrzeli haredsku zajednicu a prihvatili Arape kao partnere, iako na ograničen i delimičan način.
Ova politička podela se oslonila na fizičku podelu. Jerusalim je pretvoren u grad religioznih, a Tel Aviv u svetovni grad. Naselja i sela na okupiranim teritorijama postala su haredska (Elad i Ramat Beit Šemeš) i privukla su religiozne nacionaliste, dok se arapska zajednica razvijala na periferiji, na severu i jugu zemlje. Međutim, filozofija „daleko od očiju daleko od srca“ koja je bila zgodna Izraelcima u svakodnevnom životu, nije uspela da prikrije demografsku realnost...
Ceo tekst sa sajta Peščanika (preneto sa Haaretza 27.2.2013.)

Trka za Kneset
Tesna izborna pobeda izraelske desnice

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu bio je primoran da ponudi formiranje šire vladajuće koalicije nakon objave rezultata parlamentarnih izbora u Izraelu na kojima je njegova alijansa izborila tesnu pobedu uz značajan pad podrške građana.
Njegova koalicija Likud- Beitenu je osvojila 31 mesto u parlamentu, za 11 mesta manje od prethodnih izbora, glase nezvanični rezultati sa birališta. Takozvani "jastrebovi", kako ih nazivaju, imaće 61 poslanika, a centar i levica 59, od ukupno 120 mesta u parlamentu, objavili su izraelski mediji.
Analitičari sada predviđaju dug period političke trgovine pre formiranja vlade tokom kojeg može da se desi čak da Netanjahu ostane u opoziciji.
Tridesetdve partije su se takmičile u izbornoj trci po sistemu proporcionalne zastupljenosti u Knesetu koji ima 120 mesta. Partije su morale da osvoje najmanje dva odsto ukupnih glasova kako bi obezbedile mesto u parlamentu.
Puni rezultati se očekuju u sredu a zvanični 30 januara...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 23.1.2013.

Poseta centralnoj policijskoj stanici za distrikt Tel Aviva
Piše Vera Legof, Aškelon,10.12.2012.

Joel Fišer i Miri Derman organizovali su za članove HOJ posetu jednoj od najzaposlenijih policijskih stanica u Izraelu. Naime, prema policijskim kriterijumima jurisdikcija stanice je na relativno malom prostoru, od Hercelije do Bat Jama, ali je to istovremeno prostor sa najviše stanovnika koji su u nadležnosti jedne stanice.
Ljubazni domaćini su nam detaljno objasnili sistem komunikacija njihovog centra i način za brzo reagovanje preko punktova, koji ne moraju biti samo policijski. Istovremeno je Centar u vezi sa vojnim službama, raznim servisima za pomoć građanima, vatrogasnom službom itd. Predstavnik Policije i Joel Fišer, dugogodišnji volonter u Centru, rado su odgovarali na pitanja posetilaca. Pitanja nije bilo puno ali su zato bile interesantne priče o slučajevima sa kojima se skoro svakodnevno sreću.
Između ostalog, saznali smo da Palestinci koriste mobilne telefone sa karticom, najverovatnije ukradene, pa kada pozivaju policijsku stanicu i prave smetnje, ne može da se utvrdi ko i odakle zove. Kompjuterski stručnjaci su brzo rešili taj problem. Takav broj sa koga se poziva, odnosno sam aparat, registruju se i blokiraju preko centralnog policijskog kompjutera. Sa takvog telefonskog aparata više nije moguće zvati službene telefone Policije.
Drugi problem o kome su nam pričali, jesu deca i njihovi pozivi. U tim slučajevima se mora biti veoma oprezan, jer je teško u momentu odrediti koliko je poziv hitan, koliko je hitno reagovanje policije. Lakše im je kad se dete, koje je pozvalo, žali da ga tuče stariji brat, a mama i tata nisu kod kuće, ali situacije mogu da budu i mnogo ozbiljnije. Na primer, da je neko od roditelja povređen i ne može da traži pomoć, pa onda dete poziva, na šta mora odmah da se reaguje.
Kada su deca u pitanju, ovaj distrikt, ima najviše problema sa decom iz Bnei Braka. Bnei Brak je naseljen uglavnom ortodoksnim vernicima. Oni ne koriste kompjutere i deci je često dosadno, a poziv sa njihovog telefona upućen policiji je besplatan – isto kao i poziv za ambulantsku hitnu službu, vatrogasce i još neke institucije. Deca su sebi našla zabavu, a na dežurnim policajcima je da vide kako da reaguju.
Da ne biste pomislili da su ovo najveći problemi sa kojima se Policija sreće u svom radu, moramo reći da je njihov posao veoma odgovoran, vezan za terorizam, krijumčarenje, posebno morskim putevima, i puno drugog vezano za bezbednost građana.
Sa nama je bilo i dvoje dece, koju sigurno, kada su nestašni, više niko neće moći da plaši policijom kao baukom, nego, naprotiv, da uvek mogu slobodno da se obrate ako  se za to ukaže potreba.

14.11.2012 - Saopštenje za medije Ambasade Izraela u Beogradu

Najnovija izraelska vojna akcija je definisanog karaktera i ima za cilj da eliminiše stratešku pretnju kojoj je izloženo oko milion građana države Izrael. Samo je od početka ove nedelje na južni deo Izraela lansirano gotovo 200 raketa iz pravca pojasa Gaze.
Izrael ne želi eskalaciju nasilja. Reč je o samoodbrani, jer Izrael ima dužnost da štiti svoje građane.
Izrael se dugo uzdržavao, ali ne može da toleriše neprestane terorističke napade na svoje civile. Nijedna zemlja na svetu ne bi tolerisala takvu surovu realnost.
Teroristička organizacija Hamas kontroliše pojas Gaze i stoga snosi odgovornost za sve što se dešava na toj teritoriji i za ono što iz nje dolazi...
Ceo tekst iz pisma ambasade

"Izrael otvorio vrata pakla"

Izvor: Beta
Jerusalim -- Vojni vođa Hamasa ubijen u vazdušnom napadu izraelske vojske na pojas Gaze. Operacija nastavljena, Hamas poručio da će "u ovom ratu Izrael platiti visoku cenu".
Nešto ranije su objavljena dokumenta u kojima Izrael preti poništavanjem mirovnih sporazuma ako Palestinci dobiju status države od UN.
Ubistvo jednog od čelnika militantnog krila Hamasa Ahmeda Džabarija bio je prvi korak u operaciji koju danas izvodi izraelska vojska. On je ubijen u svojim kolima, a u napadu je stradao i jedan njegov pomoćnik.
Analitičari ocenjuju da je to "veliki događaj", koji bi mogao da izazove sukobe većih razmera, prenosi BBC. Rojters prenosi da je Izrael "spreman na više dana razmene vatre, a ne isključuje se ni kopnena invazija".
"Prvi cilj ove operacije jeste da se vrati zatišje na jug Izraela i drugi je da se udari na terorističke organizacije", rekao je vojni portparol Izraela Joav Mordehaj.
Zvanični Izrael je saopštio da je Džabari bio meta napada zbog "decenijske terorističke aktivnosti"...
Ceo tekst sa sajta B92. Objavljeno 14.11.2012.

Pitanje izbeglica
Izrael pozdravlja Abasov mirovni predlog

Predsednik Izraela Šimon Peres ocenio je u subotu kao veliku hrabrost najavu palestinskog lidera Mahmuda Abasa da će učiniti ustupke po pitanju povratka izbeglica, što je jedna od prepreka u mirovnim pregovorima .
Abas je u petak rekao jednoj izraelskoj televiziji da on ne želi da živi u svom rodnom mestu Safedu, gradu na severu Izraela. Te njegove reči razljutile su neke Palestince, jer su ih videli kao odustajanje od povratka izeglica, koji su svoje domove napustili tokom rata Izaraela i arapskih zemlja 1948. godine.
Abasov komentar pokazuje stav palestinskih zvaničnika da će samo ograničenom broju palestinskih izbeglica biti omogućen povratak u delove Izraela. Abas je u petak, međutim, prvi put tako nešto javno rekao i to izraeskoj publici.
"Ovo su veoma značajne reči", kazao je Šimon Peres. "To je pozicija koja se u potpunosti slaže sa izraelskism stavom i sa stavom većine građana, koji podržavaju rešenje dve države za dva naroda", dodao je...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 4.11.2012.

Hvala predsedniče Obama
Gideon Levy

Iz malog i dalekog Tel Aviva šaljemo od srca pozdrave predsedniku Sjedinjenih država Baraku Obami. Na kraju svog predsedničkog mandata on se ipak pokazao kao pravi prijatelj Izraela. Baš u trenutku kada smo zbog njega pali u duboki očaj, on je odlučio da spase svog avanturističkog saveznika na Bliskom istoku. Posle četiri neplodne i pasivne godine predsednik Obama sada dela kao prvorazredni vođa i prijatelj, spasavajući Izrael od njega samog. Svaki pravedni Izraelac bi morao da prepozna ovaj njegov herojski čin.
Magla koja se stvorila oko toga da li će biti rata ili ne polako se razilazi, i ono što saznajemo je da samo zahvaljujući čoveku iz Bele kuće Izrael izgleda neće napasti Iran. Reč „izgleda“ i dalje poziva na oprez, uz pretpostavku da u Izraelu imamo razumno vođstvo, s tim da ova pretpostavka nije uvek u saglasnosti sa stvarnošću. Sada kada je stav američkog predsednika tako jasan, nema nikog kome bi palo na pamet da tvrdi da bi se Izrael usudio da napadne uprkos protivljenju američkog predsednika i čitavog sveta.
A šta na to kaže izraelski narod? Čak i takva glupost ima granice. Izraelski narod će napasti sam samo kada on tako odluči. Imamo jasnu sliku: izraelski napad nema podršku, od Vašingtona do Pekinga, od Indije do Etiopije, čak i u samoj zemlji mišljenja su podeljena. Bez konsenzusa kod kuće, i bez američke podrške spolja, nijedan racionalni izraelski političar se neće usuditi da pođe u takvu avanturu. Bar tako verujemo...
Ceo tekst sa sajta Peščanika. Objavljeno 14.9.2012.

Britanski ambasador u Izraelu
Međunarodna zajednica gubi strpljenje sa Izraelom

Britanski ambasador u Izraelu izjavio je da međunarodna podrška jevrejskoj državi među vodećim silama opada zbog sve većih širenja izraelskih naselja na Zapadnoj obali i nastavka blokade Gaze, prenosi Guardian.
Postoji “sve veća zabrinutost” u Velikoj Britaniji zbog nedostatka napretka ka trajnom miru sa Palestincima, i Izrael se sada doživljava kao Golijat protiv Palestinaca kao Davida, kaže Metju Gould, poredeći ovaj višedecenijski konflikt sa biblijskom pričom.
U neobično otvorenom intervjuu za izraelski Kanal 10, ambasador Gould je rekao da se oseća promena raspoloženja među britanskim članovima parlamenta koje vodi ka većem kriticizmu Izraela...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 4.8.2012.

U Jad Vašimu ublažene kritike pape Pija XII

Memorijalni centar za jevrejske žrtve holokausta Jad Vašem u Izraelu danas je ublažio kritike upućene papi Piju XII, zbog toga što tokom Drugog svetskog rata nije više učinio da bi sprečio stradanje Jevreja.
U starom tekstu naslovljenom "Papa Pije XII" govori se o "kontroverznom" delovanju pape tokom Drugog svetskog rata, ali su istaknuti samo primeri kada papa nije protestovao zbog zločina koji su nacisti činili nad Jevrejima.
U novom tekstu, čiji je naslov "Vatikan", ostale su kritike, ali su navedeni i stavovi onih koji smatraju da je neutralnost crkve po tim pitanjima pomogla u spasavanju života.
Jad Vašem je saopštio da su promene odraz istraživanja koja su sprovedena prethodnih godina i da pokazuju kompleksniju sliku od one koja je prethodno predstavljena.
Izaslanik pape u Izraelu Antonio Franko pozdravio je odluku memorijalnog centra, koja za crkvu predstavlja "korak napred od isključive osude do vrednovanja"...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 2.7.2012.

Grafiti zahvalnosti Hitleru u Jerusalimu

Antisemitske poruke na hebrejskom jeziku u kojima se iskazuje zahvalnost Adolfu Hitleru za holokaust ispisane u Memorijalanom centru holokausta u Jerusalimu. Sadržaj grafita je podstakao sumnju da iza vandalskog čina stoji mala grupa ultraortodoksnih Jevreja koja se protivi državi Izrael, preneo je AFP i dodao da u potpisu grafita stoji "globalna cinična mafija".
Najmanje sedam gigantskih slogana, uključujući i jedan s porukom: "Hvala ti Hitleru za divan holokaust koji si priredio za nas, samo zahvaljujući tebi smo dobili državu u UN", ispisano je na Trgu Varšavskog geta kraj skulpture posvećene ustanku u tom getu.
Grafiti su osvanuli i kraj stočnog vagona, memorijala podignutog o znak sećanja na to kako su milioni Jevreja transportovani širom Evrope u logore smrti.
Ispisano je između ostalog i: "Cionističko rukovodstvo je želelo holokaust i da Hitler nije postojao, cionisti bi ga izmislili", "Rat cionističkog režima nije rat jevrejskog naroda".
To je podstaklo sumnju da mala grupa ultraortodoksnih Jevreja, koja se protivi državi Izrael, stoji iza tog vandalskog čina, preneo je AFP i dodao da u potpisu grafita stoji "globalna cinična mafija"...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 11.6.2012.

Izraelska policija uhapsila je tri ultraortodoksna Jevrejina koji su priznali da su ispisali anticionističke grafite na Muzeju holokausta u Jerusalimu, Jad Vašemu, saopšteno je u u utorak.
Najmanje sedam gigantskih slogana, uključujući i jedan s porukom: "Hvala ti Hitleru za divan holokaust koji si priredio za nas, samo zahvaljujući tebi smo dobili državu u UN", ispisano je na Trgu Varšavskog geta kraj skulpture posvećene ustanku u tom getu.
Grafiti su osvanuli i kraj stočnog vagona, memorijala podignutog o znak sećanja na to kako su milioni Jevreja transportovani širom Evrope u logore smrt
"Izraelska policija uhapsila je tri osumnjičena muškarca stara 18, 26 i 37 godina koji pripadaju anticionističkom pokretu Naturej Karta", rekao je agenciji France presse portparol izraelske policije Majk Roznefid, i dodao da su uhapšeni priznali da su ispisali anticionističke grafite po Jad Vašemu...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 26.6.2012.

Bes zbog poeme
Grasu zabranjen ulazak u Izrael

Izrael je u nedelju zabranio nemačkom piscu Ginteru Grasu da poseti tu zemlju, zbog svoje poeme, objavljene prošle nedelje, u kojoj je kritikovao odnos jevrejske države prema nuklearnom programu Irana.
Ministar unutrašnjih poslova Izraela Eli Jišaj je zabranu izrekao na osnovu izraelskog zakona koji dozvoljava da se ulazak u zemlju zabrani bivšim nacistima. Gras (84) priznao je 2006. da je služio u Vafen SS jedinicama, u poslednjim mesecima Drugog svetskog rata.
"Ako Ginter želi da nastavi da širi svoja izvitoperena i lažljiva dela, predlažem da to čini iz Irana, gde može da nađe publiku koja će ga podržati", rekao je Jišaj.
Gras je prošle srede u nekoliko evropskih listova objavio poemu "Ono što se mora reći" u kojoj je naveo da je nuklearni Izrael pretnja za svetski mir i pozvao na nadgledanje i izraelskih i iranskih nuklearnih postrojenja...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 8.4.2012.

Kontramera
Izrael istupio iz Saveta UN za ljudska prava

Izrael je u ponedeljak prekinuo saradnju sa Savetom UN za ljudska prava, što znači da će zabraniti timu UN da uđe na teritoriju Izraela ili Zapadne obale zbog planirane istrage podizanja jevrejskih naselja.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Jigal Palmor izjavio je da je izraelski šef diplomatije Avigdor Liberman u ponedeljak objavio tu odluku.
Savet UN za ljudska prava najavio je prošle sedmice da će poslati tim koji će istražiti izgradnju naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalimu, istovremeno osudivši takve aktivnosti.
Izrael optužuje Savet za antiizraelska predubeđenja jer je nesrazmerno usredsređen na izraelsku politiku i aktivnosti u korist Palestinaca.
Sa druge strane, Izrael tvrdi da Savet ignoriše kršenje ljudskih prava u zemljama kao što su Iran ili arapske nacije.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 26.3.2012.

Izraelci i Iranci na fejsbuku: Ne želimo ovaj rat

Možda se njihove vlade mrze, ali neki Iranci i Izraelci odlučni su da pokažu svetu da se slažu sasvim dobro, zbog čega su pokrenuli antiratnu kampanju na internetu.
Bubnjevi rata su sve glasniji na Bliskom istoku, zbog čega je izraelski nastavnik grafičkog dizajna Ronny Edry sa svojom partnerkom Michal Tamir i u saradnji sa školom za grafički dizajn "Pushpin Mehina" pokrenuo antiratnu internet kampanju kako bi Irancima poručio da nisu svi Izraelci za vojni sukob.
"Iranci, mi vas volimo, ne želimo da bombardujemo vašu zemlju", napisali su na fejsbuku Edry i Tamir.
"Iranskom narodu, majkama, deci, braći i sestrama. Da bi rat između nas bio moguć, prvo moramo da se bojimo jedni drugih, da se mrzimo, a ja vas se ne bojim, ne mrzim vas. Čak vas i ne poznajem. Nijedan Iranac nije mi naudio", napisao je Edry.
Dodao je da kada vidi na televiziji Iranca koji poziva na rat, da je sasvim siguran da taj čovek ne predstavlja ceo iranski narod...
Ceo tekst sa sajta Slobodna Evropa. Objavljeno 22.3.2012.

Gideon Levy
Pačja škola

Ako izgleda kao patka (uplašeno), ide kao patka (širi strah i uznemirenost), oglašava se kao patka (širi pretnje) – onda to mora biti patka (uplašena i ona koja plaši). Ga-ga-ga, Benjamin Netanijahu je ponovo izgakao svoj govor zastrašivanja na sednici AIPAC-a* u utorak, ponovo dokazujući da u Izraelu nikada nije bilo ovakvog državnika kao što je on, koji je izgradio karijeru na strahu. U pitanju je rekord od impresivnih deset godina pretnji, bez prestanka.
“Gospodin teror” se sada pretvorio u “gospodina Iran”. Sećamo ga se i kako se uplašio svinjskog gripa, zastrašio javnost i dao instrukcije da se svaki građanin vakciniše. To je koštalo 450 miliona šekela (oko 70 miliona evra), a deo tih vakcina još uvek stoji neiskorišćen od 2009...
*AIPAC (American Israel Public Affair Committee) je proizraelski lobi, čiji je cilj jačanje veza između SAD i Izraela
Ceo tekst sa sajta Peščanika. Objavljeno 9.3.2012.

Mosad izložbom otkriva priču o hvatanju Ajhmana

Skidajući poluvekovni veo tajne, izraelska obaveštajna agencija Mosad ove nedelje otvara svoje arhive kako bi otkrila svetu priču koja stoji iza legendarnog hvatanja operativnog organizatora holokausta Adolfa Ajhmana iz 1960. godine.
Izložba pod nazivom “Operacija finale”, čiji je kustos anonimni oficir Mosada, prikazuje do sada nikada viđene predmete, imena i dokumente koji su doveli do Ajhmanovog hvatanja u Argentini. Takođe izložba otkriva nove detalje, poput toga kako su forenzički eksperti identifikovali Ajhmana po obliku njegovih ušiju.
Ajhman je osuđen na smrt na osnovu optužbi da je bio operativni vođa Hitlerovog “konačnog rešenja”, plana istrebljenja Jevreja iz Evrope. Šest miliona Jevreja je ubijeno od strane nacista i njihovih saradnika tokom Drugog svetskog rata.
Akcije Mosada obično postaju poznate javnosti tek kada nešto krene naopako. Međutim, ova izložba govori o uspešnoj storiji, nudeći najpotpuniju sliku kompleksne operacije koja je pomogla u formiranju imidža agencije kao noćne more visokih nacističkih lidera.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 9.2.2012.

Uspeh kinematografije sagradjene na malom budžetu

JERUSALIM - Izraelska kinematografija je postala iznenadjujuća sila, uprkos malim budžetima i malom broju filmadžija, a filmovi iz ove zemlje su u poslednjih pet godina četiri puta nominovani za "oskara" u kategoriji ostvarenja snimljenog van angloameričkog govornog područja, piše u nedelju agencija AP. Sa najnovijim primerom, filmom "Footnote" (Fusnota), Izrael je postao zemlja sa najvećim brojem ovakvih nominacija u istom, petogodišnjem periodu.
Takav rezultat ukazuje na renesansu izraelskog filmskog stvaralaštva, nastalog u siromašnim produkcijskim uslovima i bez većeg uspeha na bioskopskim blagajnama. Uprkos tome, izraelski filmovi su postali omiljeni na filmskim festivalima u svetu.
Takav uspeh postoji uprkos problematičnoj reputaciji Izraela - a možda i upravo zbog nje, ocenjuje AP.
Poslednja tri izraelska filma koja su ušla u uži krug nominovanih za "inostranu" nagradu "oskar", inspiraciju su nalazile u dugogodišnjiim problemima jevrejske države sa svojim arapskim susedima...
Ceo tekst sa sajta agencije Beta. Objavljeno 29.1.2012.

Polna segregacija u Izraelu
Slučaj izraelske "Roze Parks"

Ključajući konflikt između verkskog i sekularnog Izraela preti da se prelije na celu zemlju nakon što je Tanja Rosenblit ostala na svom sedištu u autobusu nakon što joj je jedan ultraortodoksni Jevrejin naredio da pređe u zadnji deo autobusa, piše Deutsche Welle.

Tanja Rosenblit (28), televizijski producent, ćerka ruskog imigranta živi u priobalnom gradu Ašdodu. Prošlog meseca ona je ušla u autobus za Jerusalim gde je imala zakazan medicinski pregled. Tom prilikom se obukla skromno računajući da se doktor nalazi u delu grada gde živi mala grupa ekstremno religioznih i teološki rigidnih Jevreja .
Oni nose crnu odeću, muškarci imaju duge lokne sa strane i svaki segment njihovog života je vođen Starim zavetom.
Rosenblit je bila prva putnica u autobusu tog dana. Sela je u prednji deo autobusa kako bi joj vozač rekao gde treba da stane...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 23.1.2012.

Nema državljanstva za Palestince u braku za Izraelcima

Izraelski Vrhovni sud podržao je kontroverzni zakon kojim se zabranjuje Palestincima u braku s Izraelcima da žive na teritoriji jevrejske države.
Sudije su se, sa šest glasova "za" i pet glasova "protiv", saglasile da Palestinci koji dobiju izraelsko državljanstvo preko braka predstavljaju bezbednosnu pretnju. Veruje se da će taj zakon onemogućti hiljadama Palestinaca da žive sa svojim supružnicima.
Izraelski parlament je usvojio kontroverzni zakon 2003. godine, u jeku drugog palestinskog ustanka, intifade, protiv izraelske okupacije, u vreme kada su militanti sa Zapadne obale često ulazili u Izrael da izvedu smrtonosne napade, podseća AP.
Organizacije za ljudska prava navode da osnovni zakoni Izraela garantuju svim građanima pravo na porodični život i da je malo Palestinaca u braku s Izraelcima ikada bilo umešano u nasilje...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 14.1.2012.

Gideon Levi:
Reut u potrazi za smislom života

Reut je učenica završnog razreda u jednoj srednjoj školi u okolini Modina. Ne poznajem je, ali mogu da pretpostavim da je dobra učenica i smerno dete, verovatno poseduje smartfon i nalog na fejsbuku, gotovo sigurno oblači brendiranu odeću i odlazi u klubove, kao i većina njenih prijatelja. Međutim, Reut je tražila dodatni smisao u svom životu i našla ga je u Omladinskoj pograničnoj policiji. „Tu se učim vrednostima“, ispričala je dopisnici Haaretza Talili Nešer, „Sviđa mi se da hvatam ljude koji nemaju dozvolu za boravak u našoj zemlji“.

Ne treba da se ljutimo na Reut, koja je možda šarmantna i dobronamerna devojka, kao ni na desetine drugih njenih vršnjaka kojima je ispran mozak u novom omladinskom pokretu. Tako je to kada puštamo ekstremiste u školu, tako je to kada je društvo kontaminirano. Dođe oficir pogranične policije, priča o vojnicima, ponosno priča o svojoj „svetoj dužnosti“ i zavodi učenike da volontiraju u ovom „istaknutom“ poslu. Roditelji su sigurno ponosni na Reut i njene prijatelje po oružju – oni već hodaju sa M16 – a i nastavnici su zadovoljni ovim časom o patriotizmu i odzivom na službu, a zadovoljna je i lokalna vlast. Dok većina dece provodi vreme na žurkama, članovi pokreta odlaze u noćne misije. Ura za njih...
Ceo tekst sa sajta Peščanika. Objavljeno 10.1.2012.

 

Kneset
I Izrael raspravlja o genocidu nad Jermenima

Izraelski poslanici u ponedeljak su počeli raspravu predloga da se masovna ubistva jermenskih civila u otomanskoj Turskoj proglase genocidom i da se odredi dan sećanja na žrtve.
Agencija Associated Press ocenjuje da bi usvajanje predloga dodatno pogoršalo zategnute odnose između Izraela i Turske, koja poriče da su masovna ubistva Jermena bila genocid i tvrdi da su se ona dogodila u neredima koji su za vreme Prvog Svetskog rata vladali u Turskoj prilikom raspada otomanske imperije i da je bilo žrtava sa obe strane.
Prošle nedelje je nastala kriza u odnosima između Francuske i Turske, nakon što su francuski poslanici usvojili zakon koji poricanje genocida nad Jermenima proglašava krivičnim delom.
Premijer Turske Redžep Tajip Erdogan je kao odgovor prekinuo političke i ekonomske odnose sa Parizom, obustavio vojnu saradnju i opozvao svog ambasadora na konsultacije...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 26.12.2011.

Prava žena i prava Palestinaca
Haaretz | 24/12/2011

Kako je dobro i prijatno (i na neki način važno) ustati protiv diskriminacije žena u haredskoj zajednici. Vrišteći glavni naslovi, oštra kritika javnosti, političari koji odlučno osuđuju, žene koje ugrožavaju svoj život na prednjem sedištu i evo već se rodila nova junakinja: njeno ime je Tanja Rozenblit, izraelska Roza Luis Parks koja se pobunila u autobusu na liniji Ašdod – Jerusalim.
Kako je dobro i prijatno da se s vremena na vreme nađe dobra tema za protest, koja neće naljutiti većinu, sa kojom će skoro svi moći da se poistovete, na koju će svi biti ponosni: pogledajte nas, izraelske borce za demokratiju i jednakost. Kako je lepo i lagodno obeležiti izraelskog neprijatelja broj jedan: haredi, “crni šeširi”, oni. Dozvoljeno vam je da ustanete protiv njih kako god želite, niko neće odgovarati za to. Mi prosvećeni liberali nećemo prihvatiti segregaciju. Ovo nije Iran. Tek što je zamro protest za oslobađanje Gilada Šalita iz Hamasovog zarobljeništva, i već smo započeli protest protiv segregacije, mi kao budno i angažovano društvo...
Ceo tekst sa sajta Pescanik.net. Objavljeno 24.12.2011.

Izrael sjedinio snage, stručnjaci pokazuju na Iran

Izraelski mediji predviđaju da "Dubinski korpus" može djelovati u Iranu, za koji je UN-ova agencija za atomsku energiju prošloga mjeseca upozorila da radi na proizvodnji nuklearnog oružja.
Izrael je u četvrtak objavio da je sjedinio specijalne snage pod jednim zapovjedništvom, što je potez za koji stručnjaci kažu da bi mogao pomoći Izraelu u napadu na zemlje poput Irana, čiji nuklearni program židovska država smatra prijetnjom svome postojanju.
"Primarna zadaća korpusa bit će proširiti operacije izraelskih oružanih snaga u stratešku dubinu", kaže se u priopćenju kojim vojska najavljuje formiranje "Dubinskog korpusa".
Citirajući razgovore s visokim izraelskim časnicima, američki vojni časopis Defense News kaže da bi komandosi toga korpusa mogli djelovati "daleko od granica Izraela" u "trećem krugu" - što je pojam koji se općenito odnosi na Perzijski zaljev i Rog Afrike...
Ceo tekst sa sajta Nacionala. Objavljeno 16.12.2011.

Netanijahuova baza
Haaretz | 09/12/2011

Ključni pojam u Netanijahuovom okruženju je – baza. Ovaj termin, preuzet iz američke politike, odnosi se na deo desničarske populacije, uz čiju pomoć je formirana njegova vlada, koja diktira sastav te vlade i osigurava joj opstanak. Strategija kojom se Netanijahu rukovodio u poslednje tri godine svodi se na strah da ne izgubi svoju bazu, da ne povuče poteze koji bi doveli do gubitka podrške nacionalista koji su ga doveli na mesto premijera.
Strategija baze se pokazala delotvornom. Kada protivnički tabor pravi probleme vladi, baza je tu da osigura Netanijahuu vlast. Nijedan politički poraz ili društveni potres nisu uspeli da poremete monolitnost sekularnih, religioznih i ultraortodoksnih (haredskih) desničara.
I država Izrael ima svoju bazu. Njena baza je demokratski zapad. Istorijski posmatrano, zapad je stvorio Izrael. Politički posmatrano, zapad je podržavao Izrael. S tačke gledišta bezbednosti, zapad je vojno opremio Izrael. Ekonomski gledano, vezivanje za zapad je omogućilo nastanak modernog izraelskog tržišta i prosperitet. Demokratski zapad je taj koji diktira uređenje Izraela i omogućava njegov opstanak. Kada nas opkole neprijatelji, stabilna baza zapada staje u našu odbranu. Savez SAD i Evrope garantuje da nikakav politički i vojni neuspeh ili potres u regionu ne mogu da potkopaju jevrejsku demokratsku državu.
Ceo tekst sa sajta Pescanik.net. Objavljeno 9.12.2011.

Netanijahu je pobedio, Izrael je izgubio
Haaretz | 29/11/2011

Da je Benjamin Netanijahu pre dvesta godina služio u francuskoj vojsci, napravio bi sjajnu karijeru: Napoleon Bonaparta, koji je više voleo generale koji su imali sreće od onih pametnih, dobrih i vernih, primetio bi da Bibija prati sreća.

U njegovoj drugoj premijerskoj karijeri, svet nikada nije bio manje zainteresovan za „bliskoistočni mirovni proces“, otprilike onoliko koliko Francuze zanima pariski lanjski sneg. Ekonomski problemi u SAD su pretnja političkoj karijeri Baraka Obame, koji se pretvorio u Netanijahuovu pudlicu. Kriza evra koja preti da razbije Evropu pretvorila je Evropsku uniju u papirnog tigra koji ubrzano gubi svaki autoritet...
Ceo tekst sa sajta Pescanik.net. Objavljeno 29.11.2011.

Netanjahu kritikuje Arapsko proleće

Benjamin Netanjahu napao je u četvrtak narodne pobune protiv diktature širom Bliskog istoka rekavši da se arapske zemlje “ne kreću napred već unazad” dok je podršku Sjedinjenih Država i Evropske unije demonstrantima nazvao naivnom.
Izraelski premijer je izjavio da Arapsko proleće postaje “islamistički, antizapadni, antiliberalni, aniizraelski i nedemokratski talas”.
Govoreći pred izraelskim parlamentom u trenutku velikih protesta u Egiptu, Netanjahu je izjavio da ne bi bilo mudro činiti ustupke Palestincima u aktuelnom trenutnu nestabilnosti i neizvesnosti u regionu...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 24.11.2011.

Netanijahu traži oštrije sankcije prema Iranu

TEL AVIV, 23. novembra (Tanjug) - Izraelski premijer Benjamin Netanijahu zatražio je večeras oštrije sankcije prema Iranu od onih koje su ove sedmice uvele SAD, Velika Britanija i Kanada da zaustave nuklearne ambicije te zemlje.
"Iran razvija nuklearno oružje. Ako je iko imao ikakve sumnje, izveštaj IAEA (Međunarodne agencije za nuklearnu energiju) sigurno ih je odagnao", rekao je Netanijahu u Knesetu (izraelskom parlamentu) aludirajući na dokument u kome se navodi da Iran, kako se čini, godinama pravi nuklearnu bombu.
"Važno je uvesti sankcije, teške sankcije prema tom režimu - čak i teže od onih koje su nametnute u poslednjih nekoliko dana", rekao je Netanijahu, ne ulazeći u detalje mera koje bi po njegovom mišljenju trebalo preduzeti...
Ceo tekst sa sajta Tanjuga. Objavljeno 23.11.2011.

Iran odbacuje izveštaj IAEA i preti Izraelu

Iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad izjavio je u sredu da Iran neće "ni za jotu" odstupiti od svog nuklearnog programa i dodao da Teheran odbacuje izveštaj Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u kojem se tvrdi da iranske vlasti rade na razvoju nuklearnog oružja.
Ahmadinedžad je ocenio da IAEA diskredituje samu sebe tako što se svrstava uz "neosnovane" tvrdnje SAD po kojima Iran razvija nuklearno oružje, prenose svetske agencije. Iranski predsednik je to rekao u govoru koji je uživo prenela drzavna televizija. Iranski predstavnik u IAEA Ali Ašgar Soltanijeh izjavio je u sredu da Iran "nikada" neće odustati od svog nuklearnog programa.
"Iran nikada neće odustati od svojih legitimnih prava", već će kao "odgovorna zemlja" nastaviti da "poštuje svoje obaveze u okviru Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja" koji predviđa nadzor IAEA, rekao je Soltanijeh.
Kako prenosi iranska agencija IRNA, on je optužio generalnog direktora IAEA Jukija Amanoa da je delovao "parcijalno, politički i neprofesionalno" kada je prihvatio objavljivanje "lažnih optužbi malog broja zemalja uključujući SAD". Teheran "neće ostaviti bez odgovora tu istorijsku grešku" šefa agencije UN, upozorio je iranski predstavnik...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 9.11.2011.

Tenzije
Opasna ratna retorika Izraela i Irana

Predsednik Izraela Šimon Peres izrazio je u petk uveče uverenje da bi Izrael i svet uskoro mogli da preduzmu vojnu akciju protiv Irana, ali da nikakva odluka još nije doneta. Iranski general Hasan Firouzabadi, prenosi novinska agencija Fars, rekao je da vojnu pretnju Izraela shvataju veoma ozbiljno.
U izjavi za drugi kanal izraelske televizije, Peres je rekao da "obaveštajne službe svih zemlja shvataju da vreme ističe i upozoravaju svoje lidere".
"U vremenu koje je preostalo, moramo apelovati na druge nacije i svet da deluje, reći im da je vreme da se stane iza obećanja koje su nam dali, da ispune svoju odgovornost, bez obzira da li to znači ozbiljne sankcije ili vojnu operaciju", kazao je Peres.
"Ne mislim da je ikakva odluka doneta, osim da se svet drži svoje dužnosti da odgovori i mi želimo da vidimo šta će oni uraditi", rekao je Peres.
Izraelski ministar odbrane Ehud Barak takođe se osvrnuo na iransku pretnju, ponovivši ono što je ranije govorio: "Ne možemo odustati ni od jedne opcije, ali trenutno nije hitno. Naša pozicija se nije promenila i neće se promeniti, verujemo da Iran mora biti sprečen da razvije nuklearno oružje"...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 5.11.2011.

Blokada
Izraelska mornarica presrela dva broda za Gazu

Izraelska mornarica ušla je u petak u dva protestna broda koja su plovila ka Gazi u pokušaju da probiju izraelsku blokadu te palestinske teritorije, saopštila je izraelska vojska.
Vojska je navela da će odvući brodove u izraelsku luku Ašdod i dodala da je današnje preuzimanje brodova prošlo mirno. U saopštenju se dodaje da su brodovi "pokušali da probiju pomorsku bezbednosnu blokadu koja je postavljena u skladu sa međunarodnim pravom".
Izrael je uveo pomorsku blokadu Gaze 2007. godine kada je radikalni Hamas preuzeo kontrolu nad tom teritorijom. Izraelske vlasti smatraju da je blokada Gaze od vitalnog značaja za sprečavanje ekstremista Hamasa da dođu do oružja, dok kritičari tvrde da ona predstavlja kolektivnu kaznu svih stanovnika te oblasti.
Jerusalim je aktiviste pozvao da svoju pomoć pošalju kopnom, jer brodove smatra marketinškim trikom i provokacijom...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 4.11.2011.

Protesti Izraelaca zbog visokih troškova života

Desetine hiljada Izraelaca koji se žale na sve veće troškove života i stanovanja obnovilo je u subotu ulične proteste u brojnim gradovima širom zemlje u pokušaju da očuvaju masovnost pokreta pokrenutog sredinom jula.
U Tel Avivu, fokusnoj tački protestnih aktivnosti, oko 50.000 ljudi je marširalo kroz centar grada do Rabin trga kako bi slušali govore i rok koncerte i gledali performanse satiričnih grupa , prenosi AFP. Oni su nosili transparente na kojima je pisalo “narod zahteva domove” i “narod zahteva veći budžet”.
List Haaretz prenosi da je oko 5.000 ljudi marširalo Jerusalimom i 200 u Rišin Lezionu, koji se nalazi južno od Tel Aviva. Planirani marš do južnog grada Beršavija je otkazan pošto što su palestinski militanti ispalili nekoliko raketa preko granice sa Gazom, kao odgovor na izraelski vazdušni napada u kojem su ubijeni Palestinci, članovi brigade Al Kods, oružanog krila Islamskog džihada.
Lokalni mediji prenose da su drugi protesti održani po planu u Haifi, Kirjat Šmonu, Elitau i u drugim gradovima...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 30.10.2011.

Razmena zarobljenika
Kraj petogodišnje drame vojnika Gilada Šalita

Izraelski vojnik Gilad Šalit stigao je tokom prepodneva u Izrael, nakon pet godina provedenih u zarobljeništvu u pojasu Gaze, potvrdila je u utorak izraelska vojska. Istovremeno konvoj palestinskih zatvorenika koje su ranije jutros oslobodile izraelske vlasti, ušao je u utorak na teritoriju Pojasa Gaze.
"Nadam se da će ovaj sporazum doprineti uspostavljanju mira između dva tabora", rekao je Šalit egipatskoj televiziji odmah po oslobađanju.
"Dobro se osećam", rekao je 24-godišnji tenkista koji će prvo biti podvrgnut lekarskom pregledu u jednoj izraelskoj vazdušnoj bazi odakle će moći da telefonira svojoj porodici. Šalit je u tom intervjuu rekao da je pre nedelju dana saznao da će biti pušten i da je Hamas s njim postupao dobro. Šalitov otac Noam kazao je Izraelskoj televiziji da je ovaj dan najsretniji u njegovom životu.
Na prikazanom snimku egipatske televizije među članovima palestinske delegacije koja je Šalita predala egipatskim posrednicima primećen je i šef oružanog ogranka Hamasa, vođa Brigada Al-Kasam Ahmed Džabari. Palestinci su, takođe, proslavili oslobađanje zatvorenika.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 18.10.2011.

Sporazum Hamas i Izraela
Hiljadu Palestinaca za Gilada Šalita

Izraelske i palestinske vlasti sklopile su sporazum o razmeni izraelskog vojnika Gilada Šalita i stotina palestinskih zatvorenika, a hiljade Palestinaca okupilo se u utorak uveče na severu pojasa Gaze kako bi proslavilo taj sporazum.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je u utorak uveče da je svojoj vladi predstavio sporazum koji će omogućiti da se kroz nekoliko dana izraelski vojnik Šalit vrati u domovinu iz zarobljeništva u Gazi, gde ga drže pripadnici Hamasa od juna 2006. godine. To je kasnije potvrdio i palestinski Hamas.
"Predstavio sam vladi sporazum koji će vratiti Gilada Šalita živog i zdravog njegovim roditeljima i svim građanima Izraela, kroz nekoliko dana. Taj sporazum je parafiran u četvrtak, a konačno potpisan u utorak", rekao je Netanjahu...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 11.10.2011.

Predlog Kvarteta za Bliski istok
Izrael za nastavak pregovora, Abas protiv

Šef izraelske diplomatije Avigdor Liberman izjavio je u nedelju da treba prihvatiti predlog Kvarteta za Bliski istok (UN, Eu, SAD i Rusija) o nastavku mirovnih pregovora s Palestincima. Palestinski predsednik Mahmud Abas ocenio je u subotu neprihvatljivim predlog međunarodnih posrednika o nastavku mirovnih pregovora s Izraelom.
"Mislim da treba prihvatiti predlog Kvarteta, jer uključuje pozitivnu tačku a to je pokretanje pregovora bez prethodnih uslova", rekao je Liberman za izraelski radio. Liberman je izrazio određene rezerve o "formulaciji plana", ali je dodao da je Izrael zahvalan za napore SAD u okviru Kvarteta.
"Amerikanci su uložili ogromne napore u okviru Kvarteta kako bi došli do tog predloga i podržali su nas za vreme krize u vezi s našom ambasarom u Kairu i tokom govora predsednika Baraka Obame", rekao je Liberman.
Kvartet za Bliski istok predložio je da Izraelci i Palestinci nastave mirovne pregovore uz očekivanje da bi do kraja 2012. godine mogli da postignu konačan dogovor. Obe strane bi se sastale prvi put za mesec dana kako bi odredile "metod održavanja pregovora", navodi se u saopštenju Kvarteta, nekoliko sati pošto su Palestinci podneli zahtev u UN za prijem palestinske države u članstvo svetske organizacije.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 25.9.2011.

Više od 400.000 demonstranata u Tel Avivu

Više od 400.000 Izraelaca okupilo se u subotu uveče u centru Tel Aviva i još nekoliko mesta protestujući zbog socijalne nepravde i visokih troškova života, javila je državna televizija.
Organizatori nove serije socijalnih protesta u Izraelu pokušavaju da novim demonstracijama ožive narodni pokret bez presedana u toj zemlji koji je nakon osam sedmica počeo da pokazuje znake posustajanja.
Glavna manifestacija održana je na Trgu države u centru Tel Aviva gde su se demonstranti okupili na poziv organizatora koji su apele upućivali preko plakata, ali i društvenih mreža i opozicionog levičarskog dnevnog lista Haaretz. Na desetine autobusa prevozilo je demonstrante do Tel Aviva, a ministarstvo za saobraćaj je najavilo povećan broj vozova ka glavnom gradu.
Organizatori su uoči subotnjeg okupljanja izrazili nadu da će u centar grada doći više ljudi nego 6. avgusta kada ih se okupilo oko 300.000. To je bila najveća manifestacija tog tipa od postanka izraelske države...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 3.9.2011.

Ministar spoljnih poslova Izraela
Liberman preti bojkotom palestinske uprave

Palestinske vlasti planiraju "nezapamćeno krvoproliće" na masovnim demonstracijama sledećeg meseca posle očekivane podrške UN nezavisnosti palestinske države, izjavio je u nedelju ministar spoljnih poslova Izraela Avigdor Liberman.
Šef izraelske diplomatije pozvao je vlasti te zemlje da zaoštre i prekinu odnose sa palestinskom vladom u Zapadnoj obali, ali nije pružio nikakve dokaze koji bi potkrepili njegove tvrdnje da se Palestinci spremaju za nasilne masovne proteste.
Šef izraelske diplomatije nagovestio je da će Palestinci organizovati protestne šetnje u isto vreme kada se u septembru bude održavala Generalna skupština UN, od koje će tražiti priznanje nezavisne palestinske države.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 8.8.2011.

Više od 250.000 demonstranata
Izraelci na ulicama traže socijalnu pravdu

Više od 250.000 Izraelaca izašlo je u subotu uveče na ulice nekoliko gradova kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog rasta troškova života.
Broj učesnika protesta pokazuje da demonstracije, prvi put organizovane pre tri nedelje, dobijaju na snazi i da sve više predstavljaju izazov za vladu premijera Benjamina Netanjahua, ocenjuje agencija AP.
Hiljade Izrealaca uglavnom iz srednje klase izašlo je na ulice Tel Aviva gde su mahali zastavama i uz zvuke bubnjeva uzvikavali "Socijalna pravda za narod" i "Revolucija". Na parolama je pisalo "Ljudi pre profita", "Stanarina nije luksuz" i "Izrael je preskup".
U Jerusalimu je protest održan ispred Netanjauhove rezidencije.
Demonstracije su počele prošlog meseca kada je nekoliko šatora postavljeno u elitnoj četvrti Tel Aviva u znak protesta zbog cena nekretnina. Šatorski kampovi su brzo nikli u drugim gradskim centrima i protest se dalje proširio kada su se pridružili ljudi nezadovoljni drugim ekonomskim problemima...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 7.8.2011.

Izrael spreman na pregovore o granicama iz 1967.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je popustio pod američkim pritiskom pristavši da po prvi put pregovora o granicama palestinske države zasnovanim na liniji prekida vatre od pre 1967. godine, prenose izraelski mediji.
Netanjahu, koji je do sada odbijao da govori o svojim planovima za pregovoranje o granicama, navodno je pristao da pregovara o granicama palestinske države zasnovanim na liniji prekida vatre od pre 1967., ističe agencija AP.
Jedan visoki izraelski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan, nije hteo da potvrdi da li premijer sada hoće da prihvati liniju prekida vatre kao početnu tačku pregovora, ali je rekao da Izrael želi da proba nove formule u cilju obnavljanja pregovora zasnovanim na predlogu američkog predsednika Baraka Obame. Izraelski lider je doneo tu odluku nakon konsultacije sa šefom nacionalne bezbednosti Jakovom Amidrorom, prenosi AFP. Ta agencija takođe piše da je Netanjahu izrazio volju za pregovorima ali pod uslovom da se Izrael ne vraća na granice pre rata iz 1967. godine i da se uzmu u obzir demografske promene od tog vremena...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 2.8.2011.

Mržnja jača od razuma
Izraelska desnica ima elemente fašizma

Izrael se često označava kao „jedina demokratija na Bliskom istoku“. Ali ponašanje jevrejske države prema Palestincima, Arapima i prema borcima za ljudska prava, dovodi u pitanje takav stav iz ugla mnogih posmatrača.
„Smrt levičarima, smrt levičarima“, uzvikuju mladi Izraelci na demonstracijama u Jerusalimu. Desni tabor u Izraelu prikazuje se kao samouveren i agresivan, s podrškom široke većine u parlamentu. Najmanje dve partije koalicije, ultraradikalni Šas i Izrael Bejtejnu (Izrael naš dom) u suštini nisu demokratske, smatra politikolog iz Jerusalima Jaron Ezrahi:
„U srži su to antidemokratske partije u jednoj parlamentarnoj demokratiji. Kao politikolog koji se više od 40 godina bavi izraelskom politikom, verujem da je naš parlamentarni sistem dugoročno dovoljno jak da izdrži te udarce. Kratkoročno, vidim ojačanu desnu politiku koja, to se može reći bez oklevanja, definitivno ima i fašističke elemente. Vođena je mržnjom, strahom i totalnim izopštavanjem drugih.“...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 25.7.2011.

Šef izraelske diplomatije Avigdor Liberman
Izrael će oštro reagovati na nezavisnost Palestine

Avigdor LibermanŠef izraelske diplomatije Avigdor Liberman upozorio je u sredu da će Tel Aviv oštro odgovoriti ukoliko Palestinci ove jeseni proglase nezavisnost mimo mirovnih pregovora sa Tel Avivom.
Posle dvogodišnjeg ćorskokaka u koji su zapali mirovni pregovori dve strane, Palestinci planiraju da u septembru zatraže od UN da prizna nezavisnost njihove države. I Izraelci i Palestinci su poslednjih meseci snažno lobirali širom sveta, svako za svoj cilj.
Iako će proglašavanje nezavisnosti u UN biti u velikoj meri simboličan korak, kako ocenjuje AP, Palestinci se nadaju da će time izvršiti pritisak na Izrael da se povuče sa teritorije okupirane 1967., za koju oni žele da budu deo njihove buduće države. Odluke Generalne skupštine nisu pravno obavezujuće, te bi Palestincima bilo potrebno odobrenje Saveta bezbednosti, u kojem su SAD, kao jedna od stalnih članica, nagovestile da bi stavile veto na bilo koji palestincki korak koji ne bi bio rezultat pregovora.
Liberman je u sredu u Izraelu rekao novinarima da će "jednostrani koraci primorati (jevrejsku državu) na jednostrane korake".
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 7.7.2011.

Bibijevo blefiranje
Haaretz

Veoma je zabavno čitati politička tumačenja kojima se pokušava dati dubokoumno objašnjenje govora predsednika vlade Benjamina Netanijahua; da li je rekao “grupe naselja” i mislio na evakuaciju svih ostalih naselja? Da li je kada je govorio o “vojnoj prisutnosti” mislio na izraelsku vojsku ili međunarodne snage?
Mnogo pitanja i tumačenja o – ničemu. Jer istina je jednostavna i prizemna: Netanijahu nije spreman ni za kakav sporazum, odricanje, povlačenje. S njegove tačke gledišta, cela teritorija je izraelska. I sa istorijske tačke gledišta i sa stanovišta bezbednosti. Sve ostalo su reči. Obične govorancije, čiji je cilj da oslabe pritisak koji dolazi od strane Baraka Obame. Jednostavno blefiranje i prevara.
Netanijahu nije spreman da se vrati na granice iz 1967. godine (sa malim izmenama), jer one nisu sigurne s bezbednosne tačke gledišta. On nije spreman da se povuče sa reke Jordan i hoće da se Palestinci unapred odreknu prava na povratak i izjasne o priznavanju Izraela kao jevrejske države. Stoga ne možemo govoriti o obnavljanju pregovora. To zna i Obama...
Ceo tekst sa sajta Pešcanika. Objavljeno 25.5.2011.

Ceremonija posvećena obeležavanju dana Šoa i herojstva.
Borba jugoslovenskih Jevreja protiv nacista - partizani Jevreji

"...Ovaj dan sećanja održavamo ovdje, na ovom mestu gde smo zasadili 65.000 stabala u spomen na našu braću, sestre, roditelje, bake i djedove, stradale u Holokaustu. Ova stabla predstavljaju večni pomen na njih. Ko bi ikada mogao da zamisli da će se narod koji je dao tolike pisce, filozofe, mudrace, pesnike i muzičare, naći na udaru jednog monstruoznog lika, kojemu je cilj bio uništavanje celog jednog naroda. Zajedno sa pobornicima mnogih zemljama koji su slepo pošli za njim u rat, prouzrokovali su rasulo i smrt miliona nevinih žrtava. Tom sotoni, glavni je cilj bio očistiti svet od Jevreja..."
Ceo tekst iz vanrednog izdanja "Mosta" povodom Jom Hašoa.

Jevreji se sećaju žrtava holokausta

Jevreji širom sveta u ponedeljak obeležavaju Dan sećanja na žrtve holokausta - Jom Hašou, koji je ustanovljen 1951. godine, u znak sećanja na ustanak Jevreja u Varšavskom getu 1943. godine. Izraelci će u ponedeljak, kao i svake godine u 10.00 po lokalnom, odnosno 9.00 po srednjeevropskom vremenu, zaustaviti na dva minuta, a širom zemlje će se oglasiti sirene.
Dan patnje i junaštva obeležava se 27. dana hebrejskog meseca nisana paljenjem sveća i polaganjem venaca na groblja i spomen-obeležja Jevreja stradalih u Drugom svetskom ratu. Ujedinjene nacije (UN) su 27. januar, dan oslobođenja zloglasnog koncentracionog logora Aušvic, odredile kao Međunarodni dan sećanja na holokaust, ali Izrael se žrtava holokausta tradicionalno priseća 27. nisana, na dan ustanka u Varšavskom getu i sedam dana pre Dana nezavisnosti...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 2.5.2011.

Umro sudija Landau, koji je Ajhmana osudio na smrt

Predsjednik izraelskog tribunala koji je osudio na smrt nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana, sudija Moše Landau (99), preminuo je danas, javili su izraelski mediji.
Landau, rođen 1912. godine u Dancigu u Njemačkoj, današnjem poljskom gradu Gdnjask, preminuo je uoči Dana Šoe, sjećanja u Izraelu na šest miliona Jevreja ubijenih za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Landau je emigrirao u Palestinu 1933. godine. Poslije suđenja Ajhmanu postao je predsjednik Vrhovnog suda, do odlaska u penziju 1982. godine...
Ceo tekst sa sajta Nezavisnih novina. Objavljeno 1.5.2011.

Reakcije na pomirenje
Netanjahu traži da Abas izabere mir ili Hamas

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je u sredu da Palestinska uprava (PU) palestinskog predjednika Mahmuda Abasa mora da odluči da li je zainteresirana za mir s Izraelom ili pomirenje s Hamasom.
U saopštenju izdatom ubrzo nakon što je objavljena vest da je potpisan inicijalni dogovor o pomirenju Abasovog Fataha i rivalskog Hamasa, Netanjahu je ponovio da je mir i s Izraelom i Hamasom nemoguć.
"Hamas teži da uništi državu Izrael i kaže to direktno", navedeno je u saopštenju, uz ocenu da "ideja o pomirenju s Hamasom demonstrira slabost Palestinske uprave i navodi da se zapitamo da li će Hamas preuzeti kontrolu nad Judejom i Samarijom (biblijsko ime Zapadne obale), kao što je preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom"...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 28.4.2011.

Podrška stvaranju palestinske države
Šikaniranje izraelskih intelektualaca u Tel Avivu

Mnogobrojni poznati izraelski umetnici i intelektualci izrazili su na ulicama Tel Aviva u četvrtak svoju podršku uspostavljanju palestinske države ali su se ubrzo našli pod salvama uvredama desničara koji su ih nazivali “izdajicama” čak i “jevrejskim nacistima”, prenosi New York Times.
Iako konflikti između mirovnih demonstranata i izraelskih nacionalista nisu retkost u Izraelu, ovaj sukob je specifičan po delikatnom trenutku sve većeg međunarodnog pritiska na izraelske vlasti da pronađu način da dođu do mirovnog sporazuma sa Palestincima. Protest se takođe održao na simboličnom mestu, ispred zgrade gde je David Ben-Gurion proglasio izralesku nezavisnost u proleće 1948. godine...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 22.4.2011.

Nastavak nasilja na granici s Gazom

AskelonTEL AVIV – Palestinski ekstremisti ispalili su u tri navrata mine na jug Izraela, a jedna raketa eksplodirala je kasnije južno od lučkog grada Aškelona. Povređenih nije bilo, ali je privremeno nestalo struje u delu tog područja, saopštila je izraelska vojska.
U međuvremenu su i islamistički Hamas koji vlada pojasom Gaze i Izrael nagovestili spremnost za međusobni prekid vatre da se okonča nasilje u kome je od četvrtka poginulo 19 Palestinaca i više od 120 projektila ispaljeno na južnu izraelsku teritoriju za samo 48 sati. Izraelski ministar odbrane Ehud Barak rekao je da bi Izrael pristao da prihvati prekid vatre s Hamasom ako prestane raketiranje...
Ceo tekst iz Politike Online (Tanjug). Objavljeno: 10.4.2011.

Eksplozija u Jerusalimu

Jedna osoba poginula, više od 30 ranjeno u eksploziji bombe koju je nepoznata osoba postavila u telefonskoj govornici kod autobuske stanice u Jerusalimu. Niko nije preuzeo odgovornost za eksploziju.
U snažnoj eksploziji bombe u telefonskoj govornici preko puta centralne autobuske stanice u Jerusalimu jedna osoba poginula, a ranjeno najmanje 30 ljudi.
Bezbednosne snage su saopštile da je eksplozija izazvana eksplozivnom napravom, skrivenoj u tašni kraj telefonske kabine, i nije je aktivirao bombaš samoubica, već je bila vezana za telefon...
Ceo tekst sa sajta RTS. Objavljeno: 23.03.2011.

Rakete iz Gaze pale duboko u Izrael

Palestinske rakete pogodile su dva grada duboko na izraelskom teritoriju u srijedu i pritom je ranjen jedan stanovnik, a zamjenik premijera Benjamina Netanyahua pozvao je na novu ofenzivu u Pojasu Gaze koji je pod kontrolom Hamasa.
Islamski džihad, manja militantna palestinska frakcija u Gazi i povremeni saveznik Hamasa, preuzeo je odgovornost za napade na Beershebu i Ashdod koji su uslijedili nakon međusobnog granatiranja Izraela i Hamasa u kojemu su ubijena četiri palestinska civila i pet militanata u utorak...
Ceo tekst iz Monitora.hr . Objavljeno: 23.03.2011.

Između Itamara i Berlina
Haaretz

Ubistvo u Itamaru (ubistvo petočlane izraelske porodice 11.03.2011) me je podsetilo na priču iz knjige Hansa Falade Sam u Berlinu o SS vojniku, „dobrom sinu“ poštanske službenice koji se hvali fotografijom na kojoj razbija glavu trogodišnjeg dečaka o blatobran automobila. Ovoga sam se ponovo setio kada sam pročitao u novinama da je Benjamin Netanijahu odgovorio na poziv nemačke kancelarke Angele Merkel da dođe u „posetu pomirenja“ u Berlin. Prekjuče je bilo 46 godina od dana kada je Menahem Begin održao emotivni govor u Knesetu o diplomatskim odnosima između Izraela i Nemačke, kada je rekao da nam žrtve Holokausta zapovedaju da ne pristanemo na potpunu i konačnu normalizaciju odnosa i da tako pred celim svetom izjednačimo generacije istrebljenihih i onih koji su istrebljivali.Samo sedam godina nakon što su najbolji sinovi nacije, koja je dala Getea i Šilera, Betovena i Baha, poslali milione Jevreja u krematorijume, predsednik vlade David Ben Gurion je stavio svoj potpis na sporazum sa, kako ju je nazvao, „drugačijom Nemačkom“. U žestokim demonstracijama u Jerusalimu koje su održane protiv potpisivanja sporazuma Begin je obećao „rat na život i smrt“ i čak bio spreman da otvori vatru na „one koji prodaju krv naše braće i roditelja“...
Ceo tekst sa sajta Peščanika. Objavljeno 20.03.2011.

Sedam godina zatvora bivšem predsedniku Izraela

TEL AVIV – Bivši izraelski predsednik Moše Kacav osuđen je pred sudom u Tel Avivu na sedam godina zatvora zbog silovanja i drugih seksualnih delikata.
Kacav je u decembru proglašen krivim za to što je 1998, dok je bio ministar turizma, dva puta silovao jednu bivšu službenicu, i da je u vreme dok je bio predsednik (2000-2007) seksualno napastvovao još dve žene koje su radile za njega.
Za ova krivična dela, Kacavu je pretila maksimalna kazna od 16 godina zatvora. Osuđen je na sedam...
Ceo tekst iz Politike Online (Beta) objavljeno: 22.03.2011.

Izrael zapretio smrću liderima Hamasa

TEL AVIV – Zamenik izraelskog ministra spoljnih poslova Daniel Ajalon zapretio je danas smrću liderima Hamasa nakon što je u subotu više desetina projektila, ispaljenih iz pojasa Gaze, palo na jug Izraela.
„Ako Hamas odluči da eskalira, mi ćemo to okončati...Mi imamo nekoliko akcija pre nego što pošaljemo kopnene snage u Gazu , uključujući direktnu pretnju protiv lidera Hamasa”, izjavio je Ajalon za izraelski radio...

Ceo tekst iz Politike Online (Tanjug) objavljeno: 21.03.2011.

Zapadna obala
Abas osudio masakr izraelske porodice

Palestinski predsednik Mahmub Abas rekao je u ponedeljak da je ubistvo bračnog para jevrejskih naseljenika i njihovo troje dece “neljudsko” obećavši Izraelu da će biti uhapšeni odgovorni za taj zločin.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je kritikovao Abasovu administraciju da su neadekvatno osudili napad i da su čak podsticali na krvoproliće. Među žrtvama je tromesečna beba i četvorogodišnje i 11- godišnje dete. Dvoje ostale male dece nije povređeno, a napad je otkriven u noći između petka i subote kada se 12- godišnja ćerka vratila kući...

Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 15.3.2011.
Pogledajte i vdeo prilog na sajtu YouTube

Tel Aviv
Marš izraelskih desničara višenacionalnom Jafom

Nekoliko desetina aktivista izraelskih desničarskih organizacija marširalo je u sredu Jafom, višenacionalnim jevrejsko-arapskim predgrađem Tel Aviva, što je izazvalo osudu tamošnjih stanovnika.
Marš je većim delom prošao bez incidenata pre svega zbog prisustva na stotine policajaca koji su bili rapoređeni na zaštiti okupljanja desničarskih aktivista. Policija saopštila da je uhapsila 16 levičarskih izraelskih aktivista koji su se našli na putu marša ekstremista, dodajući da je najmanje jedna osoba uhapšena nakon bacanja kamenja na snage reda.
Desničari su mahali izraelskim zastavama i skandirali: “Jafa je jevrejska” dok su marširali drevnim lučkim gradom, koji je sada deo izraelske trgovačke prestonica Tel Aviv.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 2.3.2011.

Palestinci najavili „Dan besa” zbog američkog veta

TEL AVIV, RAMALA – Palestinci planiraju svoj „Dan besa”, u znak protesta zbog američkog veta na rezoluciju Saveta bezbednosti UN, u kojoj bi se osudila izgradnja jevrejskih naselja, izjavio je jedan zvaničnik Fataha palestinskoj novinskoj agenciji Maan.
„Oni su lažovi koji se prave da pozivaju demokratiju i mir. Daleko od toga”, rekao je Tafik Tiravi, bivši šef obaveštajne službe, aludirajući na SAD.
SAD su u petak stavile veto na nacrt rezolucije, u kojoj se jevrejska naselja na okupiranoj teritoriji proglašavaju nelegalnim. Ostalih 14 zemalja članica SB glasalo je za rezoluciju...
Ceo tekst sa sajta Politika Online, objavljeno 19.2.2011.

Tošić i Trivunović za pobedu Srbije
Reprezentacija Srbije pobedila je u prijateljskom meču u Tel Avivu selekciju Izraela sa 2:0 (1:0) golovima Zorana Tošića i Veseljka Trivunovića.

Srbija je povela u 23. minutu preko Tošića posle centaršuta Baneta Ivanovića, a konačnih 2:0 postavio je sjajnim golom u 76. minutu Veseljko Trivunović.
Ovo je druga uzastopna pobeda Srbije u prijateljskim mečevima, a obe su ostvarene na gostovanjima (Bugarska 1:0). Sledeći meč "Orlovi" će igrati u Beogradu 25. marta protiv Severne Irske u kvalifikacijama za EP 2012.
"Orlovi" su kontrolisali meč od prvog minuta, u prvom poluvremenu su najbolje šanse stvarali posle prodora Krasića i Ivanovića po desnoj strani, a u nastavku su dominirali Tošić i Ljajić na levoj. vezni igrač Fiorentine odigrao je ceo meč i pokazao da bi mogao da bude fudbaler na kojem će se graditi tim Srbije u budućnosti...
Preneto sa sajta B92. Objavljeno 9.2.2011.

Izrael objavio arhivu o holokaustu na internetu

Prva tranša od 130.000 fotografija u zajedničkom projektu Jada Vašema i Gugla objavljena na novom multijezičkom sajtu, javlja "Gardijan".
Objavljene fotografije samo su deo najveće svetske kolekcije dokumenata o holokaustu. Izraelski memorijalni centar holokausta, Jad Vašem u Jerusalimu, sporazumeo se sa Guglom da omoguće pristup javnosti fotografijama i dokumentima centra preko interneta.
Slike se mogu tražiti direktno na Guglu kroz standardni postupak. Takođe, omogućeno je da korisnici dodaju svoje vlastite priče, komentare i dokumenta o članovima porodice čiji se podaci nalaze u arhivi.
Ceo tekst sa sajta Blic Online. Objavljeno 26.1.2011.

Eskaliralo nasilje duž granice Izraela s Gazom

AshqelonTEL AVIV - Jedna raketa tipa „ kasam” ispaljena iz pojasa Gaze pala je jutros na otvoreno polje kraj vrtića u lučkom gradu Aškelonu na jugu Izraela, lakše povredivši jednu devojčicu. Ispaljivanju rakete prethodila je serija vazdušnih udara izraelskih vazduhoplovnih snaga prošle noći u odgovoru na porast napada iz pojasa Gaze.
U tim napadima ranjeno je troje Palestinaca, rekao je jedan palestinski zvaničnik Adham Abu Salmia.
Izraelska vojska je saopštila da su ciljani tuneli za krijumčarenje i radionica za izradu oružja, dok palestinski izvori navode da je pogođena fabrika mlečnih proizvoda.
Neki od ciljanih tunela služe za ubacivanje u Izrael kako bi se izveli napadi. Izraelska vojska je takođe navela da su vazdušni udari osveta za ispaljivanje 13 raketa i mina na Izrael ove nedelje, prenele su svetske agencije...
Ceo tekst sa komentarima iz Politike Online. Objavljeno 21.12.2010.

BALKANSKA DUGA U TEL AVIVU
Koncert operske i etno muzike u izvođenju eminentnih umetnika iz Srbije – Nikola David, operski pevač i kantor nije dobio vizu izraelske ambasade u Beogradu

Piše Milan Fogel

Na koncertu "Balkanska duga" u Tel Avivu, koji je održan 20. novembra 2010. u sali Kalačkin, u  Muzeju Erec Izrael, nastupili su eminentni umetnici iz Srbije, koji svoje vrednosti potvrđuju na operskim scenama širom Evrope.
Jelena Vlahović, dramski mecosopran, Prvakinja Beogradske opere i Tijana Grujić, lirski mecosopran, operski pevač i docent Univerziteta u Majncu - Nemačka, uz klavirsku pratnju Ljubice Grujić, profesora Beogradskog univerziteta, svojim raskošnim glasovnim mogućnostima otpevale su nam arije iz opere Carmen (Habanera), G.Bizet, Romea i Juiliette, C.Gounod, iz opere Samson i Dalila, C.Saint-Saens, Il Trovatore, G. Rosini i mnoge druge. Povremeno se muzičkoj pratnji pridruživao Veljko Nikolić, Alijas Papa Nik, solista ansambla Renaissance, na tapanu, tarabukama, kineskim zvonima, činelama ... To je bio uvod u deo fusion muzike, koji je izazvao veliko interesovanje prisutne publike. Žorž Grujić nam je sa frulom, dvojnicama, kavalom, gajdama, jednom rečju, narodnim instrumentima, dočarao balkanski etno. Uz pratnju vrsnih muzičara, Papa Nika i Žorža, poznate narodne pesme u izvođenju operskih pevača Jelene Vlahović i Tijane Grujić, plenile su na sasvim nov, moderan način.
Koncert je posvećen 101. godini Tel Aviva, Jubileju 75 godina Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu i rođendanu Ruth Žamboki, koja je učestvovala u programu kao kant-autor sa pesmom koju je komponovala u čast grada Tel Aviva.
Dušan Mihalek piše o Ruth Žamboki: Osamdeseti rođendan Ruth Žamboki, najmlađe iz plejade solista Radio Novog Sada iz 1950-tih godina – Mirjane i Ištvana Boroša, Mire Gubik, Šante Pusta Lajoša, Olge Gomboš - obeležen je 20. novembra svečanim koncertom u telavivskom muzeju Erec Izrael. Karijeru, pod devojačkim imenom Margit Vajda, započela je u subotičkoj opereti, u zlatnim danima ove (danas nepostojeće) ustanove kojom je dirigovao Milan Asić. Zapazivši lepotu njenog glasa i izuzetnu scensku pojavu, urednici Radio-Novog Sada su je snimili u studiju, a vrlo rado pozivali i na brojne "koncerte uživo", koji su organizovani širom Vojvodine.
Po preseljenju u Izrael 1969, uključila se u delatnost agilnog operetskog ansambla na mađarskom jeziku i stekla veliku popularnost kao solistkinja u "Kneginji čardaša", "Grofici Marici" i na brojnim koncertima. Slavljenica je otpevala svoju pesmu "Tel Avivu s ljubavlju", inspirisanu melodijama šlagera koje je pevala tokom bogate karijere.
Iako je publika našla razumevanje za nedolazak najavljenog operskog pevača i kantora, Nikole Davida, ipak se osetilo da nedostaje blok sefardskih pesama, koje su predviđene programom. Šta se dogodilo?  Nikola David poseduje stari, važeći, srpski pasoš. Kad je trebalo da se ukrca na avion, procedura vam je sigurno poznata, nije mu dozvoljeno da odleti za Izrael jer ima stari pasoš, a za stari pasoš je potrebna viza koju izdaje ambasada Izraela u Beogradu. Uzgred, na zvaničnom sajtu ambasade u Beogradu nigde ne piše da je za stare, važeće pasoše potrebna viza. Piše samo da je između Srbije i Izraela ukinut vizni režim, što znači da sa važećom srpskom putovnicom svako može doputovati u Izrael, kao što David i dalje putuje Evropom. To se dešavalo tri dana pre koncerta. Nađeno je rešenje da David, ipak, iz Beograda preko Frankfurta doputuje u Izrael, s tim da sutradan ujutro odmah ode u izraelsku ambasadu po vizu. David je već boravio u Izraelu, tako da nije bio problem da se odmah proveri o kome je reč. Ali, zamislite, u ambasadi nisu više imali viznih nalepnica! U trci sa vremenom zamoljena je pomoć i predstavnika Saveza JOS u Beogradu. Molba upućena ambasadi da se Davidu izda propratno pismo, kad već nemaju ono što bi trebalo da imaju, odbijena je. David je definitivno ostao u Beogradu. Možemo da verujemo da je publika zaista oprostila nedolazak ovog vrsnog umetnika, međutim, ostaje pitanje: na koji način jedan operski pevač, možemo slobodno reći već evropskog renomea, može da ugrozi bezbednost Izraela? Pre će biti da nije u pitanju bezbednost, nego je birokratija izvojevala još jednu (važnu) pobedu.
No, ostaje obećanje filantropa Josefa Žambokija, uz čiju finansijsku pomoć je organizovan ovaj koncert, da ćemo se dogodine ponovo sresti, u nekom drugom gradu u Arecu. Valjda će do tada Nikola David izvaditi biometrijski pasoš u Beogradu.

Na kraju, samo da kažemo da je voditelj programa bio izvanredni Daniel Fogel, koji je još jednom dokazao da na mladima svet ostaje.

Sukot u Izraelu


Udruženje useljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu na tradicionalnom susretu u šumici, pokraj Ben Šemena, povodom praznika senica, prvog dana Sukota, započelo je obeležavanje jubileja 75 godina postojanja Udruženja. Ove godine sa nama su se družili ambasador Makedonije, g. Pajo Avirović sa kolegom, ambasador Slovenije, g. Sovič sa suprugom i njegovom zamenicom, gdja Almijana Rudić iz ambasade BiH, i gdja Ela Krstić iz ambasade Srbije.  
U organizaciji programa, osim Miri Derman i Lili Papo, uzeli su učešće Moše BenŠahar, predsednik HOJ, ing. Josef Žamboki, koji je i ove godine o svom trošku organizovao besplatnu Roštiljijadu i Miriam Aviezer, pripremom paketića za tombolu. Realizaciju programa su pomogle Mia i Tea Mirković, koje su uzele učešća i u muzičkom programu.

U muzičkom programu su najzapaženije bile Marina Tošić i Bety Klein, a za mikrofonom su se pojavili i naši amateri, koji su doprineli veselom raspoloženju prisutnih. Kolo je vodio naš prijatelj marokanskog porekla, koji je stigao i do Beograda, gde je učio naša narodna kola. Stariji useljenici pozdravili su prisustvo mlađih generacija, posebno onih rođenih u Izraelu, koje su spremne da nastave tradiciju okupljanja i druženja uz podsećanje na zemlju porekla njihovih roditelja.
(23.9.2010.)

Vašington
Nova bliskoistočna mirovna nada

Palestinski predsednik Mahmud Abas i izraelski premijer Benjamin Netanjahu počeli su u četvrtak u Vašingtonu, u prisustvu dražavne sekretarke SAD Hilari Klinton, nove direktne pregovore, prve takve u poslednjih 20 meseci. Pregovori koji su prekinuti u decembru 2008. kada je počela izraelska ofanziva Gaze treba da budu okončani mirovnim sporazumom kroz godinu dana.
Državna sekretarka SAD Hilari Klinton koja je otvorila sastanak u State Departmentu zahvalila se izraelskom premijeru i palestinskom predsedniku na njihovoj "hrabrosti i angažovanju". Netanjahu je pozvao palestinskog lidera da prizna Izrael kao državu jevrejskog naroda i rekao da će biti potrebni "bolni ustupci s obe strane" da bi se postigao mir na Bliskom istoku..
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina.Objavljeno 3.9.2010.

"Simon Vizental" osudio Peresove izjave u Rumuniji

Centar "Simon Vizental" kritikovao je u petak izraelskog predsednika Šimona Peresa zbog toga što je zahvalio Rumuniji na spasavanju Jevreja u vreme nacizma.
U saopštenju direktora Centra Efraima Zurofa navodi se da je Peres trebalo da osudi rumunsku državu zbog desetina hiljada ubijenih Jevreja tokom Drugog svetskog rata. Peres je u četvrtak u Bukureštu izjavio da Izrael nikada neće zaboraviti da je za vreme nacizma Rumunija spasila živote 400.000 Jevreja koji su kasnije doprineli izgradnji izraelske države.
Komisija koje je osnovana radi utvrđivanja činjenica o holokaustu u Rumuniji 2004. godine je ustanovila da je ta zemlja odgovorna za smrt 280.000 Jevreja i 11.000 Roma u vreme pronacističkog režima maršala Jona Antoneskua.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 14.8.2010.

Ujedinjene nacije
Izrael pristao na međunarodnu istragu

Izrael je pristao u ponedeljak da sarađuje sa istražnom komisijom Ujedinjenih nacija koju je predložio generalni sekretar UN sa ciljem da se utvrde okolnosti pod kojima je 31. maja došlo do izraelskog vojnog napada na humanitarni konvoj koji je prevozio pomoć za stanovnike Gaze.
Grupa od sedam ministara odlučila je u ponedeljak da generalnom sekretaru UN Ban Ki-Munu "pozitivno odgovori na načelni dogovor Izraela da sarađuje u istrazi UN" o izraelskom napadu u kojem je poginulo devet turskih državljana, piše list Haaretz na svom internet sajtu.
„Izrael nema šta da krije“ – izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu. U saopštenju kabineta premijera se kaže da je „nacionalni intres Izraela da obezbedi činjeničnu istinu oko prepada flotile“.
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 2.8.2010.

PREDSEDNIK HOJ, MOSHE BENSHAHARBenjamin Netanjahu
Za Šalita 1.000 palestinskih zatvorenika

Izrael je obnovio svoju ponudu da će pustiti iz svojih zatvora 1.000 osuđenih palestinskih militanata ukoliko Hamas zauzvrat oslobodi njihovog vojnika Gilada Šalita.
Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je upozorio da neće platiti „bilo koju cenu“ za oslobađanje Šalita, koga su palestinski militanti uhapsili na granici sa Gazom 2006. godine. Razgovori o njegovom oslobađanju su pukli prošle godine, nakon što predstavnici Izraela i Hamasa, koji kontroliše Gazu, nisu uspeli da se slože o broju i imenima razmenjenih zarobljenika za Šalita. Hamas želi slobodu za militante za koje Izrael tvrdi da „su okrvavili ruke“...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 2.7.2010.

Tel Aviv
15.000 ljudi tražilo oslobađanje Gilada Šalita
Oko 15.000 Izraelaca okupilo se u ponedeljak na ulicama Tel Aviva u znak solidarnosti s vojnikom kojeg su pre četiri godine zarobili palestinski ekstremisti.
Podrška porodici vojnika Gilada Šalita deo je 12-dnevnih protestnih marševa širom Izraela pokrenutih prošle nedelje kako bi se primorala izraelska vlada da postigne sporazum o njegovom oslobađanju.
Dirigent Zubin Mehta planira da s orkestrom izraelske filharmonije održi specijalan koncert blizu granice s pojasom Gaze. Mehta je rekao da se nada da će koncert motivisati stanovnike Gaze da izvrše pritisak na vladu koju predvodi ekstremistički pokret Hamas da omogući Crvenom krstu posetu tom zarobljeniku. U nedelju je porodica kidnapovanog vojnika krenula u marš od 11 dana do premijerskog ofisa u Jerusalimu, gde planiraju da kampuju sve dok njihov sin, brat i rođak ne stigne kući. Njima se u toj protestnoj šetnji pridružilo i stotine građana Izraela...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 6.7.2010.

Odmazda zbog napada na humanitarni konvoj
Turska zatvorila nebo za Izrael

Turska je zatvorila svoj vazdušni prostor za avione koji lete za Izrael. Taj potez zvanične Ankare usledio je kao odgovor za napad na turske brodove u pojasu Gaze u kojem su ubijeni njeni državljani.
Kako je javila turska državna novinska agencija Anadolija, premijer Redžep Tajip Erdogan je kazao da je Turska uvela zabranu za letove nakon izraelskog upada na brodove sa humanitarnom pomoći za pojas Gaze 31. maja...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 28.6.2010.

Udruženje useljenika iz bivše Jugosalavije u Izraelu svečanom komemoracijom obeležilo dan Šoa

RABIN ATIJAS NAFTALIPREDSEDNIK HOJ, MOSHE BENSHAHAROve godine, 12. aprila, u Jugoslovenskoj šumi kod Šoreša, održan je komemorativni skup posvećen stradalim Jevrejima u Drugom svetskom ratu, sa posebnim osvrtom na 65-tu  godišnjicu proboja iz logora Jasenovac. U prisustvu predstavnika svih ambasada novostvorenih država iz bivše Jugoslavije, koje imaju diplomatska predstavništva u Izraelu – Crna Gora za sada nema, na početku skupa je o stradalim jugoslovenskim Jevrejima govorio predsednik Udruženja Moše BenŠahar. Govoreći o jugoslovenskim Jevrejima koji su stradali na stratištima širom Evrope, Moše je istakao da Jevreji Izraela više nikad neće dozvoliti da se ponovi Šoa. Na otvaranju skupa je govorio i Daniel Fogel, koji je govorio o broju ubijenih, ne samo Jevreja, u logoru Jasenovac, ističući da je to bio jedan od najokrutnijih logora, od koga su se zgražali i nacistički generali koji su imali prilike da upoznaju ustaške metode ubijanja specijalnim noževima i drugim alatkama koje su sami napravili. Rabin Naftali Atijas izgovorio je kadiš, a kada je izgovorio molitvu nabrajajući gde su sve stradali Jevreji izmamio je po koju suzu prisutnih.

ZOHAR SADE, ADVOKATU nastavku komemorativnog programa, koji je nastavio da vodi Daniel Fogel, smenjivali su se potomci stradalih u logorima smrti, koji su podsećali na strahote kojima su logoraši bili izloženi, i učesnici umetničkog programa. Prvi je govorio advokat Zohar Sade, koji je pričao o ocu Otu Langfelderu. Oto je bio jedan od retkih logoraša koji je preživeo u logoru od njegovog otvaranja 1942. do 1945. kada je logor oslobođen. Zohar kaže da su ustaše prvo ubijale intelektualce, njegov otac je bio advokat, ali se prijavljivao za sve poslove koji su traženi od logoraša da izvrše. "Sreća" bio je jedini odgovor koji je Oto, zihrono livraha, mogao da pruži sinu na njegovo pitanje kako je uspeo da preživi.

MIRI DERMANRUVEN MILERGEN. PUK. SHMUEL BENSHAHARGeneral - pukovnik Šmuel BenŠahar govorio je o ocu Josipu Morgensternu, koji je takođe preživeo strahote logora. Šmuel je posebno naglasio da je kompleks logora Jasenovac bio pod isključivom jurisdikcijom ustaške države. Osim što su kopirali koncept koncentracionih logora koje su Nemci podigli širom Evrope, nemački oficiri nisu imali nikakvog udela u likvidiranju Jevreja i drugih logoraša.
O svom ocu, Ervinu Mileru, je govorio Ruven Miler. Ervin Miler je zajedno sa svojim ocem učestvovao u proboju iz logora Jasenovac. Ervin se dokopao sigurnosti, ali je u besomučnoj pucnjavi za odbeglim logorašima, njegovog oca stigao ustaški metak.
Miri Derman je ispričala potresnu priču o njenoj osmomesečnoj sestri Mariki, koja je stradala u Aušvicu. Miri se spremala za odsluženje vojnog roka kada je saznala da je imala sestru i o sestrinoj tragičnoj sudbini. Roditelji Stein su dugo godina brižljivo krili tajnu od svoje dece koja su rođena posle rata. Mirin sin Eliad je rođen istog dana kada i njena sestra koja je stradala u Aušvicu. Eliad je posetio Aušvic tačno na 60-tu godišnjicu Marikinog rođenja.

BAKLJE-MILAN FOGELdr JAIR PALAGI SA UNUKOMShlomo Shtern-kantautorU pomen na 6 miliona Jevreja stradalih u Šoa, šestoro predstavnika jevrejskih zajednica iz bivše Jugoslavije upalilo je večni plamen na šest baklji. Ovoge godine  to su bili: Milan Fogel, Šmuel Benšahar, Albert Kabiljo, dr. Jair Palagi, advokat Zohar Sade i Boaz Givon. Tom prilikom Milan je rekao: Nalazimo se na mestu gde mnogi od nas odaju poštu svojim bližnjima stradalim u Šoa, jer za drugo mesto ne znamo gde bismo mogli sačuvati uspomenu na nevine žrtve. Žrtve stradale u jednom bezumnom vremenu, u nekom realnom prostoru, a mi ne znamo ni gde su, ni da li su sahranjeni ili samo bačeni u neku jamu ili, kad je reč o Jasenovcu, bačeni u Savu. Fašisti su verovali da je reka odnela u nepovrat njihova zlodela. Da bi sakrili preostale tragove zločina na kraju rata prekopavali su grobove onih koji nisu bačeni u reku, i spaljivali žrtve, koje su već jednom ubili. Zato je za mnoge od nas ovo sveto mesto i ja ću zapaliti večni plamen u znak sećanja na moju babu Idu, stradalu u Velikom Gradištu, dedu Eugena i dva strica, Davida i Josipa, koji su stradali u Jasenovcu, kao i za preko 500 Jevreja Zemuna stradalih u kompleksu logora Jasenovac. Istovremeno zapaliću večni plamen u pomen na sve Jevreje, koji su mučki ubijeni u logorima smrti širom Evrope.

U umetničkom programu nastupali su: Šlomo Štern, koje je izveo prigodne kompozicije uz pratnju gitare, Olivera Mirković, koja je recitovala pesme, kao i njene dve kćerke Mia i Tea. Recital je na kordionu pratila naša poznata umetnica Ranka Pancer Berković.

Šest miliona ubijenih
Izrael stao u čast žrtava holokausta

AshkelonIzrael je u ponedeljak stao na dva minuta kako bi odao poštu prema šest miliona ubijenih Jevreja tokom Drugog svetskog rata, dok su zvuci sirena za uzbunu odzvanjali u gradovima i selima zemlje koja je izgrađena na pepelu nacističkog holokausta,

Jevreji širom sveta obeležavaju u ponedeljak Dan sećanja na žrtve holokausta - Jom Ašoa, koji se smatra najtužnijim danom u jevrejskom kalendaru i obeležava se svakog 11. aprila još od 1951, kada je izraelski parlament - Kneset - doneo tu odluku u spomen na jevrejski ustanak u Varšavskom getu u proleće 1943. Izraelski lideri i preživeli su u ponedeljak postavili vence na spomenik ubijenima u ustanku u Varšavskom getu 1943. godine, najvećoj Jevrejskoj pobuni tokom holokausta koja je ugušena u krvi od strane Nemaca...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 12.4.2010.

Jedna mina demontirana, dve eksplodirale

AshkelonJuče, 1. februara 2010., u Aškelonu, na obali mora, demontirana je jedna, a u Aždodu je namerno izazvana eksplozija dve mine. Mine su verovatno puštene sa obale u pojasu Gaze i namenjene su ratnim brodovima Izraela, koji sprečavaju da se morskim putem doturi oružje i municija palestinskim teroristima. Neidentifikovan broj mina, koje su puštene iz pojasa Gaze, plutaju morem i nošene morskim strujama mogu da stignu i do Tel Aviva. Policija je upozorila građanstvo na oprez, a zabranila je surferima da izlaze na more na pojasu od Tel Aviva do kibuca Zikim, nedaleko od granice sa pojasom Gaze. Istovremeno su se iz pojasa Gaze čule eksplozije. Pretpostavlja se da je zbog nestručnog rukovanja minama došlo do eksplozija prilikom spuštanja mina u more. Odgovornost za puštene mine u more su preuzele tri palestinske terorističke grupe: Islamski Džihad, Narodni komitet otpora i Fatahovo vojno krilo Mučenici El Akse. Brzim reagovanjem policije i specijalnih antiterorističkih jedinica sprečena je mogućnost da građanstvo strada. Izraelski patrolni čamci kontrolišu ceo morski pojas od granice sa Gazom do Tel Aviva, jer postoji mogućnost da mine doplutaju i do velike luke u Aždodu ili Tel Avivu, te da u kontaktu sa brodovima eksplodiraju.
M. Fogel, Aškelon, Izrael

Zahtev za obustavom izgradnje jevrejskih naselja
Sukob demonstranata i policije u Jerusalimu

U policijskoj akciji razbijanja demonstracija danas u Šeik Džarahu u arapskom delu istočnog Jerusalima, povređena su najmanje tri Palestinca i jedan Izraelac, a desetak ljudi je uhapšeno, saopštila je policija * Demonstracije su održane isti dan kada je Izaslanik predsednika SAD za Bliski istok, Džordž Mičel, pokušao da ubedi palestinskog predsednika da se vrati pregovorima * Abas zahteva zamrzavanje gradnje jevrejskih naselja na palestinskoj teritoriji
Više stotina demonstranata, uglavnom aktivista izraelske levice,protestovalo je u petak, i pored policijske zabrane, protiv izgradnjejevrejskih naselja u istočnom delu svetog grada. Pred kraj demonstracija izbili su sukobi, uz gađanje kamenjem,
između demonstranata i ortodoksnih Jevreja koji su došli na molitve u susedstvu...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 23.1.2010.

Turska ne povlači ambasadora
13. januar 2010. | 14:06 -> 22:30 | Izvor: B92
Istanbul -- Izraelsko ministarstvo inostranih poslova uputilo je zvanično izvinjenje turskom ambasadoru u Izraelu. Turska ne povlači ambasadora.
Izvinjenje Izraela stiglo je u večernjim satima u sredu, 13. januara, tek nakon što je Ministarstvo inostranih poslova Turske izdalo saopštenje o povlačenju ambasadora iz Izraela, ranije te večeri. Kancelarija zamenika šefa izraelske diplomatije je izjavila da je do ovog formalnog izvinjenja došlo na molbu predsednika Izraela, Šimona Pereza, u znak poštovanja prema njemu.
U izvinjenju se naglašava da sve razlike u gledištima treba rešavati u duhu međusobnog poštovanja...
Ceo tekst sa sajta B92

IZRAELSKI DIPLOMATA SE PONOVO IZVINIO AMBASADORU TURSKE

TEL AVIV – Zamenik izraelskog ministra spoljnih poslova Daniel Ajalon se ponovo izvinio turskom ambasadoru u Izraelu, nakon što ga je ponizio u ponedeljak i prošle noći uputio prvo izvinjenje Ministarstvu spoljnih poslova u Anakri.
Ajalon je poslao pismo izvinjenja, iako je rečeno da se neće drugi put izvinjavati, posle čitavog dana razgovora između dve zemlje, ocene Turske da taj prvi gest nije dovoljan i pretnje da će opozvati ambasadora Ahmeta Oguza Celikola bez formalnog izvinjenja.
Turski mediji izvestili su ranije večeras da je taj korak već preduzet i da se ambasador vraća u Tursku sutra pre podne. Nejasno je kada i da li će se uopšte vratiti, odnosno da li ide možda samo na konsultacije, preneli su izraelski mediji.
Njega je u ponedeljak pozvao Ajalon kako bi protestovao zbog turske TV serije, u kojoj su izraelski agenti prikazani kako otimaju decu da bi se preobratila u judaizam.
Ambasador je postavljen da sedi na dvosedu, nižem od stolice zamenika šefa izraelske diplomatije, u nekoj maloj prostoriji u parlamentu (Knesetu), a turska zastava je namerno uklonjena sa stola.
Snimci sa sastanka prikazani su širom Izraela, a na jednoj novinskoj fotografiji je čak i naznačena razlika u visini sedišta dvojice diplomata, uz opasku „visina poniženja”.
Izraelski mediji navode da je Izrael prosledio na najviši nivo turskog Ministarstva spoljnih poslova kopiju izvinjenja koje je danas objavljeno u medijima.
Ajalon je izdao specijalno saopštenje s izvinjenjem zbog svog odnosa prema Celikolu, ali to, očito, nije zadovoljio Tursku, pa je ta zemlja upozorila da će opozvati ambasadora ako nesporazum zbog odnosa prema njemu ne bude prevaziđen do večeras.

Izraelski udar na Gazu
Ben Harris · 8. Januar 2010.

PublikaIzraelski avioni su bombardovali četiri cilja u pojasu Gaze u odgovor na ispaljenu raketu koja je pala blizu Aškelona.
Izraelska armija je saopštila da mete uključuju nekoliko tunela za krijumčarenje u južnoj Gazi, kao i postrojenja za proizvodnju oružja, javlja Jerusalem Post.
Akcija koja je sprovedene tokom noći, četvrtak na petak, bila je odgovor na ispaljenu kaćuša raketu na Aškelon, grad na jugu Izraela. Raketa nije izazvala ljudske žrtve.
Palestinski izvori javljaju da je jedna osoba ubijena a dve su povređene u vazdušnim udarima.

 Više na stranici JTA (na engleskom) http://jta.org/news/article/2010/01/08/1010075/israel-strikes-gaza

'Iron Dome' uspešno presreće raketu

Izrael je uspešno testirao "Iron Dome" antiraketni odbrambeni sistem za raspoređivanje duž granice u pojasu Gaze.

Više na sajtu Jerusalem Posta (na engleskom). Objavljeno 7.1.2010.

Sećanje na Ženi Lebl

PublikaKrajem decembra 2009. prijatelji i poštovaoci dela Ženi Lebl (1927 - 2009.) okupili su se u svečanoj sali Medicinskog centra u Tel Avivu (Ihilov i Soraski) da evociraju uspomene na jednu od najuspešnijih Jevrejki jugoslovenskog porekla u Izraelu. Ako bismo poštovali preciznost, na čemu je Ženi uvek insistirala, onda bismo rekli da je Ženi rođena 1927. godine u Aleksincu, rat ju je zatekao u Beogradu, a ratni vihor je preko Niša odneo Ženi do gestapovskog zatvora u Berlinu, gde je bila osuđena na smrt. Kraj rata spasao je Ženi od egzekucije i po oslobođenju našla se ponovo u Beogradu.

Dina KatanDina Katan Ben Cion, pesnik, književni istraživač i prevodilac, dugogodišnji Ženin prijatelj i saradnik na polju književnosti i prevodilačkog rada, pričala nam je o Ženinom životu, propadanju do ivice smrti i uvek vedrom duhu i velikoj unutrašnjoj snazi, koja je vraćala Ženi u život. Kada je konačno puštena iz kazamata komunističkog režima, osuđena na robiju samo zbog jednog ispričanog vica o Titu, "Ljubičica bela", Ženi se 1954. godine uselila u Izrael. Dina je govorila i o desetinama književnih i istorijskih radova koje su Ženi donele priznanje u vidu 26 nagrada na konkursima Saveza jevrejskih opština Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i Srbije. Istorijske knjige "Hadž Amin i Berlin", ’’Jevreji u Beogradu", "Jevreji u Srbiji" i druge,  koje je napisala Ženi, sa lakoćom se čitaju isto kao i njeni autobiografski romani "Ljubičica bela", "Odjednom drugačija, odjednom druga".

Spisak prijavljenih govornika je bio duži nego što smo ovom prigodom uspeli da odštampamo na pozivnici. Nažalost, jedini slobodan termin za salu je bio na katoličko Badnje veče, te su mnogi izrazili žaljenje što svojim prisustvom ne mogu da izraze poštovanje prema Ženi i njenom radu. U Sali, gde se, okupilo više od 90 prijatelja, saradnika i poštovalaca dela Ženi Lebl, za govornicu je izašlo više eminentnih imena iz sveta kulture, medicinske nauke, istorije i žurnalistike. Dr. Eliezer Papo, sa Univerziteta Ben Gurion, Negev, prisetio se prvih dana kada je još učio u ješivi i podrške koju je dobio od Ženi Lebl. Trebalo je da napiše jedan rad sa istorijskim uvodom i zamolio je pomoć od Ženi. Dobio je takav odgovor da je odmah mogao da napiše drugi deo. Naime, materijalu koji mu je Ženi poslala nije imao ništa ni da doda, ni da oduzme. U istom tonu evocirao je uspomene i Engel Itaj, novinar svetskog glasa, koji je od Ženi veoma puno saznao o istorijskim preduslovima za razvoj događaja na Balkanu, odakle je izveštavao za vreme ratnih sukoba 90-tih godina u bivšoj Jugoslaviji.

PozivnicaOrganizatori skupa su poslali pozivnice sa programom svim jevrejskim udruženjima u bivšoj Jugoslaviji. Na skupu je pročitano pismo predsednika Jevrejske opštine Zemun, Nenada Fogela, u kome se između ostalog kaže: "U ime članova Jevrejske opštine Zemun i svoje lično ime, izražavam najdublje poštovanje prema Ženinom stvaralačkom radu, istrajnošću i posvećenosti promociji jevrejske kulture i istorije".

Prijatelji i saradnici iz bolnice Ihilov, dr. Danijel Kaspi i Avraham Oslander, šef rentgenološke službe, sa kog mesta je Ženi otišla u penziju, govorili su sa puno topline o njenom humanom odnosu, ne samo prema bolesnicima, nego i prema osoblju, njenim mlađim kolegama, kojima je nesebično prenosila svoje znanje.

O Ženi, kao prijatelju i saradniku, govorili su i dr. Šeli Rahel Levi Dromer, profesor na Univerzitetu Bar Ilan, Judit Winkler, novinar HaAreca, dr. Shori iz Jad Vašema, Jichak Becalel, iz Instituta Jad Ben Cvi iz Jerusalima, Moše Ben Šahar, predsednik HOJ, Miriam Steiner Aviezer, Šmuel Aviezer i Milan Fogel (govor).

HorDušan Mihalek je osmislio muzički program pod nazivom "Pesme koje je volela Ženi Lebl". Dušan je ukazao i na istorijsku dimenziju pesama koje je uvrstio u program. Po Ženinom sećanju sačuvan je zapis pesme "Marš malih Hašmonejaca" od Ženinog učitelja Kaufmana, koji je predavao ivrit u gimnaziji, koju je pohađala Ženi u Beogradu. Druga muzička tačka, koju je takođe otpevao trio Rut i Josef Žamboki i Miriam Aviezer, uz Duškovu klavirsku pratnju, bila je himna udruženja "Bar Giora". Na kraju su svi prisutni otpevali pesmu "Jovano Jovanke", omiljenu Ženinu pesmu, koja je podsećala Ženi na dane sakrivanja za vreme Drugog svetskog rata, kada je imala konspirativno ime Jovanka Lazić.

Na kraju programa se prisutnima obratila Ana Lebl, Ženina bratanica. Pročitala je pismo poruke njenog oca, Ženinog brata, Aleksandra Saše Lebla. Ana se u svoje i u ime oca zahvalila svima koji su učestvovali u pripremi i realizaciji programa posvećenog njenoj tetki.

Skupu su prisustvovali i predstavnici ambasade Srbije i Makedonije.

Daniel FogelModerator večeri je bio Daniel Fogel, koji se na početku programa zahvalio na ukazanom poverenju i podsetio prisutne na Ženin odnos pun razumevanja i podrške mladim ljudima, što je i on doživeo u susretima sa Ženi. Danijel je uspeo, ono što se retko dešava, da ne napravi nijedan "kiks". Svojom smirenošću i odmerenim držanjem bio je jedan od zapaženijih učesnika programa.

Milan Fogel
Tel Aviv, Izrael,  24. 12. 2009.

U Nazaretu pronađena kuća iz Isusovog doba

Izraelski odsek za antikvitete saopštio je danas da su u Nazaretu pronađeni ostaci kuće iz Isusovog doba.
U saopštenju se ističe da je to prvo otkriće ovakve vrste u mestu u kome je Isus odrastao.
Arheolozi ne dovode u direktnu vezu pronađene ruševine sa Isusom. Prema hrišćanskom verovanju, kuća u kojoj je Isus proveo svoje detinjstvo i koja je pripadala njegovoj majci Mariji je zapravo bila pećina na kojoj se danas uzdiže impozantna Crkva Blagovesti...
Ceo tekst sa komentarima iz Press Online. Objavljeno 21.12.2009.

Dve države, dva Jerusalima
Evropska unija prihvatila se visoko osetljive i složene teme budućeg statusa Svetog grada koja je dosad potopila mnoge mirovne inicijative, uključujući i samit u Kemp Dejvidu 2000.
Kakva je sudbina Jerusalima? Da li će ostati „večna i nedeljiva” prestonica Izraela uprkos činjenici da svet to ne prihvata, ili će Izrael zadržati samo zapadni, jevrejski deo, dok bi njegov istok postao glavni grad buduće palestinske države?
Visoko osetljive i složene teme, koja je potopila mnoge mirovne inicijative, uključujući i samit u Kemp Dejvidu 2000, prihvatila se sada Evropska unija.
Šefovi diplomatija EU smatraju da pregovorima o miru treba obezbediti da Jerusalim bude glavni grad i Izraela i palestinske države...
Ceo tekst sa komentarima iz Politike Online. Objavljeno 14.11.2009.
U Izraelu ulica Ervina Schlesingera

Ulica koja nosi ime hrvatskog glazbenika Ervina Schlesingera svečano je u utorak otvorena u najvećoj izraelskoj luci Ashdod, saznaje se iz Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Svečanosti su bili nazočni predsjednik ashdodskog okruga, predstavnici izraelskog parlamenta Knesseta i glavnog rabinata, kao i drugi ugledni uzvanici....
Ceo tekst sa sajte Glasa Istre Objavljeno 11.11.2009.

Tri tjedna nakon svečanosti na kojoj je ulica u luci Ašdod dobila ime Ervina Schlesingera, održan je komorni koncert u počast ovom baritonu hrvatske opere čiju su karijeru prekinule strahote Drugog svetskog rata, potom preseljenje u Izrael i prerana smrt. To je već osmi koncert koji se organizira u rezidenciji g. Samuela Ivana Schlesingera, počasnog konzula Hrvatske u Izraelu.
Ovaj koncert 5. prosinca bio je posvećen i uspomeni na nedavno preminulu istoričarku Jennie Lebel. Blagodareći Jennie Lebel, hrvatski i izraelski muzikolozi otkrili su značajnu arhivu nota hrvatskih skladatelja židovskog podrijetla, stradalnika Holokausta, kao i onih glazbenika koji su nastavak svoje djelatnosti ostvarili u Izraelu.
Ovom prigodom, premijerno su izvedene Varijacije na Mozartovu temu Rikarda Schwarza (Zagreb 1897 - Jasenovac 1942?) u obradi za glasovir 4-ručno Michaela Burshtina. Ovo djelo, pisano 1922. tijekom autorovih studija u Beču, svjedoči o utjecajima bečke pozne romantike na stil Schwarzove glazbe.
Skladatelj i pijanista Michael Burshtin i njegova suradnica Faina Kharmaz izveli su i skladbe za glasovir 4-ručno Liszta, Dvoržaka, Moszkowskog, Mozarta, kao i efektnu Burshtinovu skladbu Play.
Dušan Mihalek

Izrael upozorio EU da ne poziva na podelu Jerusalima

TEL AVIV, 1. decembra 2009. (Tanjug) - Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je danas da će namera Evropske unije da pozove na podelu Jerusalima naneti dalju štetu šansama za obnavljanje mirovnih pregovora na Bliskom istoku. Koraci, koje predvodi Švedska, štete sposobnosti EU da igra ulogu značajnog posrednika u političkom procesu između Izraela i Palestinaca, navedeno je saopštenju ministarstva.

Sajt o gradu: http://www.onejerusalem.org/

Vazdušni napad Izraela na pojas Gaze

Jedan Palestinac jutros je poginuo, a trojica su ranjena, kada su izraelski borbeni avioni bombardovali grupu ljudi za koje se sumnjalo da pripremaju raketni napad na Izrael.
Portparol izraelske vojske potvrdio je taj napad, u kome je dvoje ljudi zadobilo ozbiljne povrede, naveli su palestinski izvori.
Izraelska armija je danas saopštila da smatra Hamas potpuno odgovornim za održavanje primirja na jugu, uz upozorenje da će nastaviti da oštro odgovara na svaki pokušaj da se primirje naruši.
U saopštenju se dodaje da je oko 770 raketa tipa "kasam", mina i raketa tipa "grad" ispaljeno na Izrael od početka ove godine.
U četvrtak su naoružani Palestinci ispalili pet mina na jug Izraela, ali u eksplozijama nije bilo povreda, ni štete. U nedelju je Izrael bombardovao mesto gde se pravi oružje i tunele za krijumčarenje ispod granice pojasa Gaze i Egipta, nakon što je jedna raketa, ispaljena na južnu izraelsku teritoriju u subotu. Ni u tom incidentu nije bilo povreda na izraelskoj strani...
Ceo tekst sa sajte Blica Online Objavljeno 27.11.2009.

Abasove igre povlačenja
Predsjednik palestinske uprave Mahmud Abas dekretirao je održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izbora na Zapadnoj obali, Gazi i Istočnom Jeruzalemu, 24. siječnja 2010. Tada, naime, ističe četverogodišnji mandat Palestinskom zakonodavnom vijeću (parlamentu), u kojem je Hamas imao 76 zastupnika od ukupno 132. Abas ga je upravo zbog toga protuustavno raspustio u lipnju 2007. Istovremeno je raspustio i tadašnju palestinsku vladu kojoj je na čelu stajao Hamasov prvak Ismail Haniyeh i imenovao svoju. Mnogi vjeruju da su raspuštanje parlamenta i Haniyehove vlade bili koordinirani s Izraelom, koji je dan kasnije nametnuo totalnu blokadu Gazi. Abasov predsjednički mandat istekao je još u siječnju ove godine, ali ga je sam sebi produžio. ..
Ceo tekst sa sajte H-Alter. Objavljeno 25.11.2009
Oteti izraelski vojnik pred oslobađanjem?

Visoki predstavnici Hamasa stigli su u ponedeljak u Kairo povećavši nade da bi moglo doći do dogovora da se oteti izraelski vojnik Gilad Šalit oslobodi u narednim danima. Šalit je otet pre tri godina na granici sa Gazom.
Hamas i Izrael su po nekim najavama veoma blizu dogovora po kojem će u zamenu za izraelskog vojnika biti oslobođeno stotine tvrdokornih pripadnika Hamsa iz zatvora. Aktivne diplomatske aktivnosti u poslednjih 48 sati podigla su nivo očekivanja da će se oslobađanje Izraelca dogoditi u narednim danima...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 24.11.2009.

Rabini pozivaju vojnike na ostanak u Gazi
Šest izraelskih vojnika je kažnjeno jer je odbilo naređenje oficira o evakuaciji iz naselja u Gazi. Na ostanak, vojnike pozivaju rabini. Oni, kao da imaju povlašćeni status, a država ne čini ništa da ih spreči.
Benjamin Netanjahu je bio jasan: izraelski vojnici koji nisu izvršili naređenje doprinose rušenju izraelske države. Bezbednost i egzistencija zemlje baziraju se na oružanim snagama, naglasio je premijer Izraela i dodao da u vojsci nema mesta takvom ponašanju.
Netanjahu je zapravo reagovao na sve veći broj onih koji odbijaju da izvrše naređenje, ali i na političke demonstracije unutar samih oružanih snaga, koje uvek imaju istu pozadinu. Protesti su usmereni protiv iseljavanja iz takozvanih „ilegalnih naselja“ na okupiranoj teritoriji...
Ceo tekst sa sajta DW-World. Objavljeno 18.11.2009.
Čije je oružje s "Francopa"?

Usred Sredozemlja Izraelska mornarica presrela je brod pun oružja navodno namijenjen Hezbollahu. Posebno škakljivo za Nijemce: brod je u vlasništvu jednog hamburškog brodara.

"Rakete s "Francopa" krijumčarene su s isključivom namjerom da raketiraju izraelske gradove", rekao je pred svojim kabinetom izraelski premijer Benjamin Netanjahu. On je zaključio da slučaj "Francopa" predstavlja još jedan primjer teške povrede rezolucije 1701 UN-a kojom se od 2006. zabranjuje izvoz oružja u Libanon. Prema izjavama jednog časnika Izraelske mornarice, zaplijenjenim oružjem bi "Hezbollah mjesec dana mogao voditi rat protiv Izraela". Od završetka Libanonsko-izraelskog rata 2006. ova proiranska skupina redovito raketama napada izraelske gradove uz granicu s Libanonom pa zato izraelske vlasti polaze od toga da bi i zaplijenjenih 300-tinjak tona raketa različitih dometa i namjene bilo upotrebljeno za "terorističke aktivnosti" protiv Izraela...
Ceo tekst sa komentarima iz E-novina. Objavljeno 06.11.2009.

Abas se neće ponovo kandidovati

Palestinski predsednik Mahmud Abas objavio je da se neće ponovo kandidovatri za predsednika na izborima koji su zakazani za januar.
U govoru koji je televizija prenosila uživo, on je rekao da je doneo takvu odluku "zbog toga što u mirovnom procesu nije napravljen nikakav napredak"...
Ceo tekst sa sajta BBC. Objavljeno 06.11.2009.

Izraelska vojska zaplenila brod sa oružjem

Izraelske specijalne jedinice zaplenile su u blizini Kipra brod koji je prevozio veću količinu oružja i municije iz Irana namenjenom borcima libanskog pokreta "Hezbolah".

Specijalne snage izraelske mornarice preuzele su kontrolu nad iranskim brodom koji je nosio oružje, navodno namenjeno libanskom "Hezbolahu", u akciji pred zoru 160 kilometara od Kipra, javljaju izraelski mediji, pozivajući se na vojne izvore...
Ceo tekst sa komentarima sa sajta RTS. Objavljeno 04.11.2009.

Monstruozni rabin zlostavljač
Izrael šokiran ritualnim zlostavljanjem dece

Izraelska javnost šokirana je detaljima zlostavljanja male dece u ritualu isterivanja demona, koji su obelodanjeni juče, povodom povratka vođe jedne jevrejske sekte u Izrael, nakon izručenja iz Brazila.

Izraelska policija tvrdi da ima dokaza da osumnjiči za pokušaj ubistva Eliora Hena, koji je u policijskoj pratnji doputovao u Izrael iz najveće latinoameričke zemlje, pošto je u nju pobegao prošle godine, piše Tanjug...
Ceo tekst sa komentarima iz BORBE. Objavljeno 13.10.2009.

Izabran novi predsednik HOJ u Izraelu

Josef Zamboki otvara sednicuMoshe Ben Shahar, novoizabrani predsednik, njegova supruga Ilana i Aleks Zelikovic, Kontrolna komisijaMilan Fogel, predsedavajuci Skupstine, Josef Zamboki, dosadasnji predsednik HOJ, Lili Papo sekretar-zapisnicar SkupstineNa Skupštini Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izrael (HOJ) održanoj 10. septembra 2009. godine izabran je novi predsednik Udruženja, Moše Ben Šahar. Moše Ben Šahar preuzeo je rukovođenje u veoma teškim finansijskim uslovima u kojima se našlo Udruženje. U svom programskom govoru istakao je da je pred nama težak period, koji će potrajati možda i dve godine, i da mnogi neće biti zadovoljni restriktivnim budžetom koji će biti predložen na usvajanje na prvom sastanku Izvršnog odbora Udruženja. Najveći trošak do sada je bilo izdavanje Biltena – Mosta, prikupljena godišnja članarina nije pokrivala troškove izdavanja Mosta. Skupština je odlučila da se radikalno smanje troškovi štampanja Mosta. Do daljeg Most će se štampati na 12 strana (umesto na 32) na srpsko-hrvatskom i 4 (umesto 8) na hebrejskom jeziku. Urednik Mosta, Ana Šomlo, volonterski će urediti do kraja godine još dva broja. Ukoliko ne budu obezbeđena finansijska sredstva za platu urednika raspisaće se konkurs za izbor novog urednika na volonterskoj bazi.
I pored teške finansijske situacije, aktivisti Udruženja organizovali su u proteklom periodu nekoliko uspešnih manifestacija. Posebno se istakla Miri Derman, predsednik socijalne komisije, koja je sa skromnim sredstvima uspela da pomogne nekolicini članova koji su se našli u nezavidnoj finansijskoj situaciji. Zajedno sa Lili Papo pomogla je novim useljenicima da se u prvim danima lakše prilagode novoj sredini u kojoj su se našli.
Milan Fogel, predsedavajući Skupštine, zahvalio se u ime članova Udruženja dosadašnjem predsedniku, Josefu Žambokiju, na uspešnom rukovođenju Udruženjem u prethodnom periodu.

Israeli President Shimon Peres awarded Assaf Ramon his wings at the Hatzerim base in June. (Israel Defense Forces)Izraelski pilot Asaf Ramon poginuo u udesu aviona F-16

Dvadesetjednogodišnji poručnik avijacije, Asaf Ramon, sin izraelskog astronauta koji je poginuo u udesu spejs šatla Kolumbija 2003. godine, poginuo je kada se njegov avion F-16 raspao u vazduhu.
Više o ovome na engleskoj verziji našeg sajta.
ODREKAO SE RODITELJA
Židov izabran u upravu Fataha

Židov izraelskog državljanstva i anticionistički aktivist Uri Davis (66), profesor sociologije na univerzitetu Al-Qods i na mirovnim studijima u Bradfordu, izabran je u u Revolucionarno vijeće stranke Fatah
Židov izraelskog državljanstva i anticionistički aktivist Uri Davis izabran je u upravu Fataha, doznaje se u subotu od palestinske strane.
Uri Davis, (66), profesor sociologije na univerzitetu Al-Qods u predgrađu istočnog Jeruzalema Abu Dis, izabran je u Revolucionarno vijeće Fataha, stranke koju vodi palestinski predsjednik Mahmud Abas.
Ceo tekst sa komentarima iz Elektronskih novina. Objavljeno 17.8.2009.
Photo: israellycool.com

Novi mandat Abu Mazen - ista politika sukoba

Predsednik Palestine Mahmud Abas ponovo je u subotu, na kongresu pokreta Fatah u Vitlejemu na Zapadnoj obali, izabran za njegovog predsednika .
Abas, koji je nasledio Jasera Arafata na mesto predsednika Fataha i palestinske države pre pet godina (11. novembra 2004), dobio je jednoglasnu podršku oko 2.000 delegata. On se u kratkom govoru založio za “oslobađanje palestinske države i naroda od izraelske okupacije”. Abas je poručio celom svetu da je “Fatah nosilac nacionalnog projekta” i da “ima jasnu viziju” za rešavanje palestinskog pitanja...
Ceo tekst sa komentarima iz Elektronskih novina. Objavljeno 9.8.2009.

Napad na gej centar u Izraelu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će izvesti pred lice pravde osobu odgovornu za ubistvo dve osobe, i ranjavanje najmanje 10, u centru za lezbijke i gej tinejdžere u Tel Avivu.

Ceo tekst sa stranica BBC Serbian. Objavljeno 2.8.2009.

Dvadeset posto manje konverzija u 2009.
Izvod iz teksta objavljenog u Jerusalim postu 28.5.2009. Piše: Ruth Eglash

Loše rukovođenje i birokratija u državnom programu za konverziju, prouzrokovalo je značajni pad ljudi zainteresovanih za konverziju u judaizam, saopštava ITIM, neprofitna organizacija koja pomaže mnogima da se snađu u komplikovanom sistemu konverzije.
Prema izveštaju ove organizacije, koja takođe nadgleda i lobira za popravljanje procesa konverzije, postoji pad od 20 procenata ljudi koji se prijavljuju za konverziju. Tokom 2008. prijavilo se 5321 kandidata za konverziju u poređenju sa 7280 njih koji su se prijavili tokom 2007. godine.
Takođe prošlogodišnje stanje ne reprezentuje kontinuirano samnjenje u poslednjoj dekadi, izjavio je za Jerusalim Post Rabin Seth Farrber osnivač i direktor ITIM, ukazujući da nastavak birokratskog pristupa i nedostatak jasne politike o konverziji znači da je ceo proces pogoršan uprkos povećanja budžeta koje se daje Nadležnom telu za konverziju, stvarajući sve veće i veće prepreke ljudima koji žele da postanu Jevreji.  On je pozvao Vladu da preispita sistem konverzije kako bi ga učinio mnogo prihvatljivijim i transparentnijim.
"Ja ne zagovaram smanjivanje sadašnjih standarda konverzije", kazao je Farber. "Ja samo verujem da bi jedno snažno centralno telo koje ne podleže čudima politike i uticajem ultra ortodoksnih struktura, trebalo da bude osnovano kako bi nadgledalo ceo process".
On je dodao da iako je manje ljudi izvršilo konverziju prošle godine u odnosu na prethodnu, Nadležno telo za konverziju, koju vodi kancelarija premijera, dobilo je povećan budžet.
...
ITIM je takođe osudila odnos Ministarstva za unutrašnje poslove prema Jevrejima koji su izvršili konverziju u inostranstvu.
Iako sudeći po uslovima Zakona o povratku Jevreja prema kome konvertiti mogu da ostvare Aliju, u mnogim slučajevima ti konvertiti su pozvani da ispune dodatne uslove da bi postali izraelski državljani, primećuje se u izveštaju.
...

Koncert u Izraelu
U svakodnevnom životu političari sa prostora bivše Jugoslavije teško uspevaju da se okupe na jednom mestu. Jelena Vlahović, prvakinja Beogradske opere, i Tijana Grujić, Beograđanka sa stalnim angažmanom u Landestheater, Linz, Austrija, operske dive sa visokom međunarodnom reputacijom, uspele su da okupe na svom koncertu u Izraelu predstavnike diplomatskog kora iz BiH, ambasador Ivana Levi, Slovenije, ambasador Boris Savić, Srbije, zamenik ambasadora Biljana Vučković, Makedonije, otpravnik poslova Pajo Avirović i Počasni konzul Hrvatske u Izraelu, Samuel Šlezinger. Koncert pod nazivom Nataniji s ljubavlju održan je 9. maja 2009. povodom proslave 80 godina grada Natanije, Dana Evrope i Dana pobede nad fašizmom. U društvu ambasadora sa prostora bivše Jugoslavije našao se i mađarski ambasador, Zoltan Sent Đerđi, koji je imao priliku da čuje pesmu Rut Žamboki posvećenu gradu Šiofok iz Mađarske, koji se bratimio sa gradom Natanijom iz Izraela. Rut Žamboki je povodom proslave grada komponovala i izvela kompoziciju posvećenu Nataniji uz prisustvo visokih zvaničnika iz gradske uprave.
Ing Josef Žamboki, predsednik Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izrael, entuzijasta i zaljubljenik u operu, bio je producent koncerta. Koncert je veoma uspešno vodio Daniel Fogel, ekspert za internet komunikacije, član Jevrejske opštine Zemun, kome je ljubav prema muzici dodelila ulogu moderatora večeri.
Publika je toplo pozdravila glavne aktere koncerta Jelenu Vlahović, Tijanu Grujić i Ljubicu Grujić, muzičkog pedagoga sa Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu, uz čiju klavirsku pratnju je publika uživala u pesmama i arijama Čajkovskog, Granadosa, Musorgskog, Verdija, Mocarta, Sein-Sansa, Rosinija i Bizea.   

Ben Shahar, Izrael, 9. maj 2009.

Prva poseta Bliskom istoku
PAPA BENEDIKT XVI STIGAO U IZREAL
Doček: Benjamin Netanjahu, Benedikt XVI i Šimon Perez

Papa Benedikt XVI stigao je u Izrael na poslednju ali najosetljiviju posetu Srednjem Istoku. Poglavara katoličke crkve na aerodromu su dočekali visoki zvaničnici izraelske vlade na čelu sa premijerom Benjaminom Netanjahuom. Tokom narednih pet dana papa će posetiti sveta mesta koja se dovode u vezu sa životom Isusa Hrista a najavljeni su i susreti sa palestinskim i izraleskim liderima...
Ceo tekst iz Elektronskih novina. Objavljeno: Pon, 11. 05. 2009.

21.4.2009. - Komemoracija u šumi Šoreš kod Jerusalima

U Šorešu u blizini Jerusalima, mestu gde je posađeno 60,000 stabala u spomen na Jevreje iz bivše Jugoslavije stradale u Drugom svetskom ratu, 21. aprila 2009. održana je komemoracija pod nazivom "Logoraši pričaju".
Na početku ceremonije Olivera Mirković recitovala je pesmu Crveni makovi, poznate pesnikinje iz Srbije, Desanke Maksimović. O nacističkim logorima u porobljenoj Evropi govorila je Hava Baruh, saradnik iz Jad Vašema. Poruku skupa pročitao je Milan Fogel, a onda su prisutni imali prilike da čuju potresna svedočanstva preživelih logorašica Edite Gaon, logor Bergen Belsen, Lili Gomboš, Aušvic i Šeli Altarac, Monopol.
U muzičkom delu programa Dušan Mihalek je svirao na harmonici kompoziciju Eliše Samlajića, tragično stradalog mladog kompozitora u logoru Jasenovac.
U pomen stradalim Jevrejima kadiš je izgovorio rabin Naftali Atijas.
Skup je pozdravio predsednik Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije, Ing.Josef Žamboki. Skupu su prisustvovali najviši predstavnici diplomatskog kora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije.

Keren Kajemet je ponovo pružio svu tehničku pomoć u organizaciji skupa. Program su  pripremili Miriam Aviezer i Milan Fogel.
M.F.

ZAŠTO RAT U GAZI?

ZATO…
… da prestane bombardovanje izraelske dece u školama i obdaništima
… da prestane bombardovanje stanova, da ljudi žive u stanovima, a ne u   skloništima
… da prestane bombardovanje privrednih objekata i da ljudi mogu da rade
… da prestane bombardovanje sinagoga
… da se spreči infiltriranje Irana i Al Kaide na prostorima Bliskog istoka
… da se Iranu oduzme mogućnost korišćenja palestinskog naroda kao živog štita i oružje za njihove egoistične ciljeve, uvijene u plašt humanizma
… da prestane zloupotreba dece u ratne svrhe muslimanskih fundamentalista, da se deca vrate u redovne škole
… da se spreči dotur oružja terorističkim organizacijama – Hamasu, Hizbola i drugima
… da prestane rasna i verska mržnja
… da se sa političke scene skinu oni koji nisu za mir na Bliskom istoku, pa i u svojoj kući
… da finansijska pomoć napaćenom palestinskom narodu više ne ide u džepove korumpirane palestinske vlasti, nego onima kojima je namenjena
… da palestinske samoubice žive u raju na zemlji, a ne na nebu
… da se sruši san antisemita i da opstane država Izrael

Postoji još jedno pitanje: Dokle će trajati mir koji je Izrael jednostrano proglasio? To je jedino pitanje na koje nemamo odgovor.

Ben Shahar, Tel Aviv 22. tevet 5769.

VIŠE O RATU I NAMERAMA IZRAELA NA SAJTU AMBASADE IZRAELA U BEOGRADU
http://belgrade.mfa.gov.il

Poslednja vest
TRI RAKETE ISPALJENE SA TEROTORIJE LIBANA,
Tel Aviv, 8. jan 2009.
Jutros rano ispaljene su tri rakete - kaćuše 122 mm , stare proizvodnje, na teritoriju Izraela. Jedna raketa je pogodila dom staraca u Nahariji, na severu Izraela, a dve su pale na otvoren prostor. Lakše su povređene tri osobe. Odgovornost za novu provokaciju preuzeo je Hamas iz Libana. Hizbala se odmah oglasila da nema veze sa raketnom paljbom. Vojnici armije Libana i Ujedinjenih nacija, raspoređeni u zoni sukoba od pre dve godine, preuzeli su odlučne akcije da se spreči nova eskalacija sukoba dve države. Izraelska armija je odgovorila sa pet minobacačkih raketa upravljenih na teritoriju sa koje su ispaljene kaćuše.
M. Fogel, Izrael

RAT NA BLISKOM ISTOKU

Ako ostavimo po strani filozofsko pitanje o pravednom ratu, - za rat su potrebne najmanje dve strane i uvek jedna strana vodi pravedan rat, pobednici, a druga, poražena, kriva je što je uopšte došlo do rata - ostaju nam činjenice, u ovom slučaju, da ratovi na Bliskom istoku traju, da se ne vraćamo u dalju prošlost, skoro 60 godina, tačnije rečeno, od prvog dana osnivanja moderne države Izrael. No, ako ne govorimo o pravednom ratu onda, ako uopšte želimo da shvatimo šta se dešava na Bliskom istoku, moramo potražiti odgovor u korenima sukoba.

Kada su Ujedinjene nacije 1948. godine donele rezoluciju o pravu povratka Jevreja u Palestinu, o stvaranju dve nove države, Izraela i Palestine, sve arapske zemlje u okruženju, i šire, latile su se oružja sa namerom da u samom startu unište državu Izrael i proteraju Jevreje sa ovih prostora. Iako umorni od strahota Drugog svetskog rata, malobrojni preživeli Holokaust, i Jevreji starosedeoci, uspeli su da odbrane svoje pravo na život u svojoj vekovnoj državi, odakle su više puta proterani od raznih osvajača. Posledice rata za očuvanje nezavisnosti su najpre osetili Jevreji koji su sačuvali jevrejsku veru u muslimanskom, arapskom okruženju, tražeći spas u novo osnovanoj državi Izrael. Za samo nekoliko godina u Izraelu se udvostručio broj Jevreja i svakih sledećih deset godina povećavao se za oko milion stanovnika, tako da danas u Izraelu živi oko šest miliona Jevreja i milion i po Arapa. Posledice rata za nezavisnost osetili su i Arapi, Palestinci, koji su potražili utočište u arapskim zemljama u okruženju. Prema nepotpunim podacima oko milion Palestinaca napustilo je svoja vekovna ognjišta. Moramo istaći jednu činjenicu, iz Palestine su odlazili Arapi koji su morali, bežeći iz zone ratnih operacija, neki pod prisilom zbog izraelskih bezbednosnih razloga, a većina njih iz straha od nepoznatog. Druga činjenica koju moramo istaći je da je Izrael jedna od država zajednice naroda, članica Ujedinjenih nacija, a Palestina, kao država, još uvek ne postoji. Izrael je više puta priznavao pravo palestinskom narodu na svoju državu, ali korumpirane vođe palestinskog naroda su postavljale neprihvatljive uslove, kao što to i danas radi Hamas, nezvanična, ali praktično vlast u pojasu Gaze, i do konačnog rešenja nikada nije došlo.

Mogli bismo da postavimo i pitanje kako je moguće da do danas nije rešen problem palestinskih izbeglica - generacije stasalih ljudi rođene su u izbegličkim logorima, i mnogi ostali u njima. Neki nisu imali prilike za školovanje, neki su se osećali kao kod kuće, a većina onih koji su ostali su, u stvari, taoci neodgovorne politike zemlje domaćina. Zašto? Odgovora ima više, ali je osnovno da arapske zemlje u kojima su smeštene izbeglice nikad nisu želele da zaista reše problem. Ako je u pitanju novac, mnogi će reći da je rešenje skupo, Izrael je bio spreman na pravičnu naknadu, ali izbeglički logori su uvek bili dobar izgovor kada se nije želelo neko fundamentalno rešenje za probleme palestinskog naroda, kao što je sada slučaj kada su zbog napada Hamasa obustavljeni pregovori o stvaranju palestinske države, što je predviđeno sporazumom iz Anapolisa da se učini do kraja 2008. godine.

Hamas-Humanitarna organizacijaO svakoj navedenoj tvrdnji mogli bismo da napišemo esej bez kraja, ali, da samo kažemo nekoliko reči koje idu u prilog onome što smo rekli. Kada je umro Arafat, kako se to danas kaže, kontroverzni vođa palestinskog naroda, palestinske vlasti su izvršile pritisak na udovicu Suhu, koja je morala da se odrekne stotina miliona dolara sa računa pokojnika. Skromno se zadovoljila sa 40 miliona dolara. Odakle Arafatu toliki novci, a gde su završile ostale pare to niko nije smeo ni da pita. Da bi se napravio pandan Fatahu, PLO, arapski svet, zajedno sa vlastima Izraela, pomogao je 1987. osnivanje nove organizacije, Hamas, koja je trebalo da ima čisto humanitarni karakter. Ogromna međunarodna finansijska pomoć namenjena palestinskom narodu nestajala je bez traga, a vođe Hamasa su zaista uložile puno u stvaranje osnovnih uslova za normalan život palestinskog naroda. Otvarana su nova obdaništa, škole, bolnice… Hamas je na izborima 2006. pobedio i to je, po tvrdnji zvaničnika Amerike, bila prva demokratski izabrana vlast u Palestini. Otkud danas Amerikanci, i veći deo demokratskog sveta, tvrde da je Hamas teroristička organizacija? Da bismo odgovorili na to pitanje moramo da se malo udaljimo od granica Izraela i Palestine. Poslednjih godina Iran zauzima sve dominantnije mesto u arapskom svetu. Mogli bismo reći, borba na globalnom nivou za sfere uticaja. Iranci su ojačali razvojem sopstvenih atomskih centara, potpomognuti ruskom tehnologijom, i ruskim ekonomskim interesima, tako da su postali pretnja, ne samo za arapske zemlje, gde se Egipat našao najugoženiji, nego za ceo svet. Posebno za Izrael. Ahmanidedžad, predsednik Irana, mora da je bio veoma loš đak iz istorije, tvrdi da Holokausta nikad nije bilo i da je šest miliona jevrejskih žrtava čista izmišljotina, ili je jednostavno bezobrazan, koristeći zaštitu jednog od najvećih svetskih moćnika, a sarađujući sa drugim, isto tako velikim partnerom, Kinom, najavljujući da će zbrisati Izrael sa mape sveta i nametnuti dominantni uticaj u arapskom svetu. Kada je reč o sadašnjem sukobu armije Izraela i Hamasa u pojasu Gaze, nismo se bez razloga pozabavili iranskom politikom. Naime, kada je sa Hamasom pre šest meseci postignut dogovor o privremenom prekidu neprijateljstava, Hamas je imao rakete dometa 16 kilometara. Istekom roka postignutog sporazuma Hamas je odmah iskoristio mogućnost da pokaže koliko je vojno ojačao. Moramo naglasiti da sporazum nije poštovan ni u vreme dok je bio na snazi, ali istekom sporazuma Hamas je počeo da bombarduje stanovništvo nezaštićenih gradova u Izraelu sa raketnim dometom od preko 40 kilometara. Iran je preko spornih prelaza, bolje reći tajnih tunela, između Egipta i Gaze, dostavio hiljade raketa kineske proizvodnje Hamasu, sa nalogom da bombarduje Izrael. Ne samo Hamasu, nego i drugim palestinskim ekstremnim organizacijama. Danas je Izrael praktično zatvorio sve prolaze prema Gazi koji nisu pod strogom kontrolom isporuka humanitarne pomoći. A Hamas? Da li je to još uvek humanitarna organizacija ili je postao produžena ruka Al Kaide – veoma prisutna u pojasu Gaze - i državnog terorizma Irana, koji se najavljuje na sva zvona?

Askelon, 29. XII 2008.Izrael više nije imao izbora. Ugroženo stanovništvo Izraela od Hamasovih raketa tražilo je hitnu intervenciju vlade. Akcija je dugo pripremana, u međuvremenu su činjeni diplomatski napori da do rata ne dođe. Samo jedan dan pre početka akcije Cipi Livni, ministarka inostranih poslova Izraela, posetila je Egipat. Ministar inostranih poslova Egipta Ahmed Abul Geit zvanično je osudio politiku Hamasa; samo tog dana, za vreme boravka Cipi Livni, na Izrael je ispaljeno 60 raketa, egipatski ministar je rekao da njegovi napori nisu urodili plodom i da je Hamas isključivi krivac za nastalu situaciju. Sledilo je bombardovanje Hamasovih institucija, bombe su padale i na džamije iz kojih se dizao gust dim, Hamas je i u džamijama sakrivao bombe, samo u jednom danu zatrpano je bombama 40 tunela, pravi grad ispod zemlje, pun raketa i raznog oružja. Da li su Egipćani znali da se putem tunela donosi u Gazu smrtonosno oružje namenjeno građanima Izraela? Palestinci prete da će probiti ogradu prema Egiptu, egipatske snage su na granici, dozvoljava se samo humanitarna pomoć, uz saglasnost Izraela, i prihvat ranjenika u ambulantna kola koja čekaju na granici. Strada nevino stanovništvo na obe strane. Hamasovci ispaljuju rakete, cilj im je da pobiju što više stanovnika Izraela - na jugu Izraela je ugroženo oko milion stanovnika. Izraelci gađaju određene ciljeve, strada i nevino stanovništvo zatečeno u blizini gađanih objekata. Samo zahvaljujući visokoj moralnoj odgovornosti izraelskih vojnih snaga nema mnogo više žrtava. Stižu prve reakcije iz inostranstva, asimetrična upotreba oružja, kakav divan izraz, valjda bi trebalo da se Izrael izvini što je najjača vojna sila na Bliskom istoku, da se možda povuče i čeka gde će pasti nasumice ispaljene rakete na otvorene gradove Izraela. Palestinci nisu pogodili ni jedan vojni cilj, nisu ni gađali u tom pravcu, želja im je samo da unište Jevreje. Kolika humanost!

No, istina je da palestinskom narodu u Gazi preti humanitarna katastrofa. Palestinci traže da se otvore svi prolazi za dotur humanitarne pomoći, posebno Cir Filadelfi, preko koga su se snabdevali raketama iz Irana. Izrael u koordiniranim akcijama propušta stotine tona hrane, medicinske opreme i lekove, gorivo, bez koga su blokirane mnoge institucije u Gazi. Od Izraela se traži momentalni prekid ratnih dejstava, neki to traže od obe strane, posebno Amerikanci koji su shvatili ugroženost dva naroda. Izrael je unapred prihvatio zahteve za obustavu vatre i vojnih akcija pod uslovom da Hamas garantuje da više neće raketirati gradove u Izraelu. Logično bi bilo da se to očekuje od Mahmud Abasa, predsednika nepostojeće palestinske države, ali njegova uloga je minorna u ovom sukobu, pragmatični lider za mir, za stvaranje palestinske države, Abu Mazena, kako Abasa zovu na ovim prostorima, niko ništa ne pita. S druge strane, Hamas ne može da prihvati takvu obavezu, suviše se zadužio kod Ahmadinedžada i Nasrale, vođe Hizbala u Libanu, koji je po nalogu Irana trebalo da počne da granatira gradove na severu Izraela čim počne izraelski kopneni deo akcije, koji bi trebalo da donese konačan mir stanovnicima juga Izraela. Nasrala, poučen iskustvom iz nedavnog rata u Libanu, kada je priznao grešku što je prvi napao Izrael, nije smeo da ponovi istu, i sve je ostalo samo na verbalnim napadima.

I tako smo došli da neizbežnog pitanja o broju žrtava na obe strane. To možete da pročitate u svim novinama, da čujete na svakoj radio i TV stanici, ja vas o tome neću obaveštavati, samo ću vas podsetiti: za majku, oca, brata, muža, onome  kome je poginuo samo jedan član porodice, uopšte nije važno koliko je poginulo onih DRUGIH, izgubljen je dragocen život koji nikada ne može da se vrati.

A mir? Većina stanovnika Gaze, kao i Izraelaca, je za mir, ali Palestince niko ne pita šta oni žele, oni su samo oružje okrenuto protiv Izraela u rukama antisemitskih vođa na Bliskom istoku koji imaju neke druge planove i interese. Izrael sigurno neće dozvoliti da mu se na granici, u pojasu Gaze, nalazi baza onih snaga koje žele da ga unište.

Milan Fogel, Ashkelon, Izrael

Premijera filma i književne promocije u Jerusalimu

U reformističkoj sinagogi Kol HaNešama u Jerusalimu, 20. novembra ove godine, imali smo prilike da vidimo dokumentarni film Obećana zemlja, proizvodnja 2007. godine. Prisutne je pozdravio Josef Žamboki, aktuelni predsednik Hitahduta, a susret je upriličen povodom proslave 60 godina od stvaranja moderne države Izrael. Premijernu projekciju filma "Obećana zemlja", hrvatske proizvodnje, obezbedio je Jehuda-Vojko Šterk, učesnik događaja i saradnik na ostvarenju ovog projekta. Jasminka Domaš, književnica i novinar HRT, pronašla je arhivske snimke iz 1948-51. godine o iseljavanju Jevreja repatrijanata - za posleratne jugoslovenske vlasti naziv koji je trebalo da opravda masovno iseljavanje preko polovine jugoslovenskih Jevreja preživelih Holokaust, te je u Izraelu intervjuisala iseljenike sa akcentom na doprinos Jevreja iz bivše Jugoslavije u stvaranju nove izraelske države. Film je podstakao učesnike tribine da evociraju uspomene na teške dane, useljenje u toku ratnih dejstava, do onih lepših trenutaka, podizanja porodica, i ostvarenja životnog sna, useljenja i opstanka u Arecu.
U drugom delu programa promovisali smo dve knjige, dva književnika, novinara, Raula Teitelbauma i Avrama Atijasa.
Ove godine je objavljena u Izrealu i Nemačkoj knjiga Raula Teitelbauma "Biološko rešenje". Obimna studija sa kritičkim prilazom sistemu odštete preživelima Holokausta i ulozi vlade Izraela, nemačke vlade i Claims Conference. Raul zaključuje da je reč o veoma lošem sistemu odštete za preživele Holokausta, a posebno ukazuje da je od oko milion i osam stotina hiljada preživelih samo oko 550,000 dobilo ikakvu odštetu. Za šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu, tvrdi Teitelbaum, nije plaćena nikakva odšteta. "Nemačka je dobila "jevrejsku indulgenciju", kaže Teitelbaum, "plativši  veoma nisku cenu za strašne zločine počinjene od strane nacističke Nemačke".
Avram Atijas, ostavši dosledan sebi, prošle je godine izdao svoju petu knjigu sa mnoštvom autobiografskih podataka, ali i interesantnim zapažanjima o svetu u kome se kretao. U najnovijoj knjizi "Tražimo sebe u crno-belom svetu" u prvom delu, vraća nas u teške godine posle Drugog svetskog rata i traženja izgubljenog jevrejskog identiteta u socijalističkoj Jugoslaviji. Kažu da život piše najbolje romane, a u Atijasovom pripovedanju nalazimo potvrdu toj tvrdnji. Starije podseća na ono što su mnogi od nas doživeli u staroj domovini, a mlađima ostavlja u amanet svedočanstvo o jednom vremenu, dilemama i odlukama koje su iz osnova promenile životni put onih koji su rešili da se usele u Izrael. U drugom delu knjige Atijas, na živopisan i interesantan način, opisuje susrete i likove sa kojima se sretao u svojoj misiji u Africi. Atijas poredi svoja ubeđenja sa mišljenjem ljudi iz drugih društvenih sistema i tako se ne zadržava samo na tlu Afrike, već nas tera da i sami preispitamo postulate, bez "navijačkih strasti", o događajima koji su se dešavali na raznim stranama sveta tokom dvadesetog veka.

Moderator susreta, Milan Fogel, Israel

19. novembar 2008. | Izvor: B92
Pobeda 'orlića' u Tel Avivu
Mlada fudbalska reprezentacija Srbije pobedila je u gostima Izrael 3:2, u prijateljskoj utakmici u Tel Avivu.
Više na stranici B92
Izrael odbija zahtev UN da ukine blokadu Gaze
Piše AMY TEIBEL, Associated Press Writer – Wed Nov 19, 4:27 pm ET
Više na stranici Yahoo (na engleskom)

Uspešan nastup filmskih radnika iz Srbije na 24. Međunarodnom Festivalu filma u Haifi

U Haifi, Izrael, održan je u oktobru mesecu 24. Međunarodni festival filma na kome su uzela učešće dva režisera iz Srbije, Dejan Zečević sa filmom "Četvrti čovek" i Stefan Arsenijević sa filmom "Ljubav i drugi zločini". Na žalost, u konkurenciji dugometražnog filma, snimljenog van Izraela, dodeljuje se samo jedna nagrada, Zlatno sidro, i ona je zasluženo pripala turskom režiseru Nuri Bilge Ceylanu za film "Tri majmuna". Nuri Bilge Ceylan, poznat filmskoj publici u Srbiji, ove godine je za isti film već nagrađen kao najbolji režiser na filmskom festivalu u Kanu.

Filmovi iz Srbije su prvo prikazani na zatvorenoj projekciji za filmske pregaoce i kritičare, a potom i na glavnom programu festivala. Izraelska premijera filma "Četvrti čovek" izuzetno je dobro primljena i od kritičara i od publike. Ambasador Srbije u Izraelu, g. Miodrag Isakov, koji je sa suprugom prisustvovao projekciji filma, nije krio zadovoljstvo postignutim uspehom Dejana Zečevića, čiji film je publika pozdravila burnim aplauzom. Neočekivano interesovanje zadržalo je Dejana Zečevića u dužem razgovoru sa radoznalom publikom. Na kraju susreta Dejan Zečević je izjavio: "Veliko je zadovoljstvo reditelju kad strana publika doživi njegov film kao univerzalnu sliku sveta, a opet prepoznaje i lokalne boje zemlje (Srbije) u kojoj je nastao".

Nikolina Vučetić, jedan od producenata filma "Četvrti čovek", obećala je da ćemo se ponovo videti u Izraelu, sigurna u uspešan rad na novom filmskom projektu režisera Dejana Zečevića.

Nenad Dukić, filmski kritičar iz Beograda, imao je čast da bude član žirija za izbor najboljeg izraelskog filma u najnovijoj produkciji. Nagrada je dodeljena režiseru Omri Givonu za film "Sedam minuta u Raju". Povodom zatvaranja festivala Nenad Dukić je izjavio: "Kvalitetom programa i dobrim uvidom u kinematografije, pre svega mediteranskih zemalja, Haifa festival je potvrdio svoje visoko mesto u regionu".

Na kraju bismo mogli samo da konstatujemo da su filmski radnici iz Srbije definitivno otvorili vrata i drugim filmskim stvaraocima iz Srbije na budućim festivalima filma u Izraelu.

Gosti iz Srbije i gospodin Miodrag Isakov, ambasador Srbije u Izraelu

Nikolina Vučetić i Dejan Zečević bili su naši dragi gosti na proslavi Sukota u šumi Bet Šemeš, gde se tradicionalno okupljaju Jevreji iz bivše Jugoslavije. Nisu krili zadovoljstvo (a, i iznenađenje) kada su na tako malom prostoru videli bivšu Jugoslaviju na jednom mestu. Susreti, nova prijateljstva, prijateljska atmosfera, po njihovoj izjavi, ostaće im u trajnom sećanju.

Milan Fogel, Izrael

14.2.2008. - Svečani prijem u Tel Avivu
Miodrag Isakov, Pinkas AviviAmabasador Republike Srbije u Izraelu gospodin Miodrag Isakov i vojni ataše gospodin pukovnik Predrag Stanković priredili su 14. februara 2008. povodom Dana državnosti i Dana Vojske Republike Srbije prijem u Tel Avivu, hotel Carlton. Prijemu su prisustvovali visoki zvaničnici političkog establišmenta Izraela, kao i brojni vojni atašei iz više zemalja akreditovanih u Izraelu.
Već tradicionalno, na prijem su pozvani brojni eminentni članovi jevrejske zajednice poreklom iz Srbije, a i drugih republika bivše Jugoslavije.
Prijemu su prisustvovali predstavnici pravoslavne crkve u Izraelu, kao i  ambasadori Hrvatske i Slovenije.
U pozdravnom govoru gospodin Isakov je naglasio da se vlada i narod Srbije nalazi u teškom položaju pred nepravedno i bespravno proglašenje nezavisnosti Kosova i Metohije, neotuđivog dela Republike Srbije. Ambasador je smogao snage i da se našali na račun zemlje domaćina, rekavši da je bilo teško dobiti termin za prijem zbog brojnih praznika za vreme kojih se u Izraelu ne održavaju slične svečanosti. Moramo priznati da se gospodin Isakov dobro upoznao sa državnim i tradicionalnim praznicima u Izraelu. Najveći verski praznik u Izraelu, Šabat, slavi se 52 puta godišnje, a gde su ostali praznici?!
Zeni Lebl, Jafa ben Ari, Daniel FogelU pozdravnom govoru predstavnik vlade i Ministarstva spoljnih poslova Izraela, gospodin Pinkas Avivi, istakao je tradicionalno prijateljstvo srpskog i jevrejskog naroda, podsećajući na pogrom Jevreja iz XV veka, kada su Jevreji iz Španije potražili, i našli, utočište i u Srbiji.
U centru pažnje našla se i gospođa Jafa Ben Ari, bivši ambasador Izraela u Srbiji.
Uz po koju šalu i dobru nacionalnu kuhinju Srbije, prijem je protekao u prijatnoj atmosferi druženja i želje da se češće sastajemo.
Milan Fogel, dopisnik iz Izraela
Jun 2007 - Ženi Lebl u Tel Avivu proslavila 80. rođendan u društvu prijatelja
Istaknuti aktivista Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije – Hitahdut Oley ex Yu – Ženi Lebl proslavila je 80. rođendan u društvu najbližih prijatelja. U jednoj od čestitki koje je primila pisalo je: ''Ko seje, taj i žanje''. Autor prigodne slike u kombinovanoj tehnici ulja i lak boje, dodao je da Ženi nije jedina koja je uživala plodove onoga što je posejala.
Da je to istina najbolje govori podatak da je Ženi Lebl za svoj istraživački rad dobila 25 nagrada Saveza jevrejskih opština u bivšoj Jugoslaviji i Srbiji. Njeni radovi će biti nezaobilazno štivo za sve one koji budu proučavali istoriju Jevreja na prostorima bivše Jugoslavije.
Na rođendan je stigla i njena bratičina Ana Lebl iz Splita. Među zvanicama su se našli i Dan Reisinger, višestruki dobitnik nagrada za moderan dizajn, Dina Katan Ben Cion, pesnik i priznati prevodilac sa srpsko-hrvatskog na hebrejski jezik, Ana Šomlo, urednik časopisa Most, novoizabrani predsednik Hitahduta Planinka Kovačevič i mnogi drugi. Vedra duhom i u dobrom raspoloženju u pratnji Dušana Mihaleka, muzikologa (harmonika) Ženi nas je podsetila na pesme koje su se pevale još pre Drugog svetskog rata.
Milan Fogel, Askelon 20.06.2007.
Juni 2007 - Želje u poznim godinama

Autor

Kada razmišljam o svom životu i o svojim godinama, dolazim do zaključka da imam još nekoliko skromnih zelja.
Ja ne želim zgoditak na lutriji.
Ja ne čeznem za letovanjem na Havajima.
Ja ne želim bolji stan.
Niti želim novo odelo.
Moje su želje mnogo skromnije.

Želio bih da u centru starog grada u arapskoj četvrti, sedim u maloj kafani i da jedem dobar arapski humus.
Želeo bih da u svome stanu, na mojoj televiziji gledam fudbalsku utakmicu između Makabija i najbolje palestinske fudbalske momčadi.
Volio bih da čujem da su čuvari ulaza u ustanove i autobuse primorani da traže drugo zaposlenje.

Ja mislim da su to vrlo skromne želje.

Alexander Sharon  Jerusalem
Autor priloga ima 95 godina. (Prim. Redakcije)

10.6.2007. - Novi predsednik Hitahduta
Sinoć je u Tel Avivu, 10. juna ove godine, na održanoj skupštini Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu (Hitahdut) nakon povlačenja Miriam Aviezer Steiner izabrana nova predsednica Hitahduta Planinka Kovačević. Planinka Kovačević, akademski slikar, dugogodišnji aktivista Hitahduta izabrana je jednoglasno, javnim glasanjem. Ove godine je istekao mandat svim predsednicima i članovima komisija i izabrani su novi, a neki su ostali na funkcijama koje su obavljali do sad. Miriam Aviezer je dve godine uspešno vodila Hitahdut, a verujemo da će i novi predsednik svojim doprinosom pospešiti rad naše organizacije.

Komemoracija povodom Dana Holokausta - Jom HaShoa

Kod mošava Šoreš u Izraelu, u Šumici Jugoslovena, gde je u spomen na stradale Jevreje u Holokaustu iz bivše Jugoslavije zasađeno 65,000 sadnica bora, 16. aprila 2007. godine održan je komemorativni skup u  organizaciji Hitahdut Oley ex Yu (Savez useljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu).
Prisutne je u ime, opravdano sprečene da prisustvuje komemoraciji, predsednice Hitahduta Miriam Aviezer i u svoje lično ime pozdravio Milan Fogel, koji je ove godine bio zadužen za program komemoracije. Komemoraciji su uz preživele članove naše zajednice prisustvovali i ambasador Srbije g.Miodrag Isakov i veleposlanik Hrvatske g.Ivan Del Vechio.

Na početku svečanog dela u spomen na šest miliona Jevreja stradalih u Holokaustu rabin Atijas Naftali izgovorio je molitve i rekao kadiš. Nakon toga zapaljeno je šest baklji. Ove godine da upale baklje čast je pripala: Edit Gaon, njeni najbliži su stradali na Sajmištu i Topovskim šupama. Edit Gaon je podnela najveću žrtvu koju može da podnese majka, njen sin Nimrod poginuo je u Jom kipurskom ratu 1973. U Izrael se uselila 1945. – Iso Kabiljo, za vreme Drugog svetskog rata interniran je sa porodicom u logore pod italijanskom kontrolom. Nakon kapitulacije Italije pridružio se partizanskim jedinicama. U Izrael se uselio 1948. - Eva Nahir Panić, njeni roditelji su stradali u Aušvicu, a ona se pridružila partizanskom pokretu. U Izrael se uselila 1966. godine, direktnom alijom u Shaar Ha’Amakim, gde i danas živi. - Josef Žamboki, njegova majka je stradala na Sajmištu, a otac i brat su nestali u ratnom vihoru. U Izrael se uselio 1969. godine. – Ida Fišer, brojna porodica je stradala u Bergen-Belzenu, a Ida i njena majka su preživele zatočeništvo u Ausšvicu. U Izrael se uselila brodom Kefalos 1948. godine. – Jehuda Šterk – Vojko, snalažljivošću porodice i velikom srećom preživeo je ratne godine u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. U Izrael se uselio 1949. godine.
U drugom delu komemorativne ceremonije o Holokaustu se govorilo sa različitih aspekata. Milan Fogel je govorio o poslednjim danima i proboju iz logora u Jasenovcu, pozivajući se na izjavu jedinog preživelog logoroša  iz Zemuna. Milan je u svom govoru naglasio da sa ovakvih i sličnih skupova šaljemo svetu nedvosmislenu poruku: "Holokaust se više nikad neće ponoviti. Možete nas povrediti, ali nas nećete uništiti". Ženi Lebl, istoričar i književnik, govorila je o stradanjima makedonskih Jevreja, podsećajući prisutne da je preko 98% Jevreja iz Makedonije, Pirota i Trakije stradalo u Treblinki. Niko ko je sa ovih prostora odveden u Treblinku nije preživeo Holokaust. Ženi je posebno istakla važnost ovog komemorativnog skupa, naglasivši da na ovu komemoraciju  "dolazi umesto na neznani grob svoje majke i ostalih joj milih i dragih" i pozvala sve prisutne da se i iduće i sledećih godina okupimo na ovom mestu i odamo dužno poštovanje stradalima. Lea Vidaković-Balaš, veoma je potresno govorila o stradalima ženama u skoro nepoznatom radnom logoru u Braunšvajgu na severu Nemačke. Lea je govorila o osam stotina žena koje su iz Ausšvica prebačene u Braunšvajg od koji je skoro sedam stotina pedeset umrlo u najvećim mukama; od gladi, hladnoće i uši, koje su bukvalno pojele nekoliko logorašica. I sama veoma uzbuđena podsećanjem na najteži period u njenom životu, Lea je prisutnima u potpunosti dočarala strahote koje je preživela. Jehuda Šterk – Vojko, evocirao je uspomene na teške dane u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i značaju prikupljanja izjava preživelih za Jad Vašem.
U muzičkom delu programa mladi umetnik Nimrod Gaon, koji uskoro odlazi na odsluženje vojnog roka, svirao je na violini Baha i poznate pesme Jidiš mama i Amud HaEš. Na kraju programa, uz pratnju violine, prisutni su otpevali HaTikva.
Milan Fogel

KISUFIM – Jerusalimska konferencija jevrejskih pisaca

Prva međunarodna konferencija jevrejskih pisaca iz dijaspore, koji pišu na jezicima država u kojima žive ili iz kojih potiču, održana je u Jerusalimu od 16. do 19. aprila 2007. Skraćenica KISUFIM su početna slova hebrejskog naziva ove konferencije. Sticajem okolnosti ova reč ima sasvim određeno značenje, mogli bismo da je prevedemo kao čežnja, a mašti pisaca nije bilo teško da u ovoj reči nađu skriveno značenje, već prema pojedinačnim afinitetima.
Ideja o održavanju ovog skupa pod sloganom "Biti jevrejski pisac" potekla je od grupe entuzijasta na čijem čelu se nalazi direktor za kulturu ove konferencije Hava Pinhas Koen. Nastala kao potreba za novim dijalogom o jevrejskoj literaturi Hava Pinhas Koen, pesnik i urednik časopisa za poeziju, literaturu i jevrejsku kulturu "Dimui", čije su pesme prevedene na više jezika, u pozdravnom  govoru je najsažetije definisala teme ovog skupa: "Jevrejska" literatura prostorno je kreirana izvan granica jezika i teritorije, sa kolektivnim sećanjem, etike, spoju identiteta i različitih kultura... zato ne očekujem jedinstvenu definiciju jevrejske literature, nego se nadam da ćemo čuti različite glasove (iskustva) u odnosu na uticaj hebrejske kulture i promene identiteta sa kojima se stalno suočava.

O značaju Konferencije govori i podatak da je za predsednika Konferencije izabran Aharon Appelfeld, poznati književnik, profesor hebrejske literature na univerzitetu "Ben Gurion", a predsedavajući Natan Šaranski, poznati cionista i disident u Rusiji za vreme komunizma.
Na Konferenciju je pozvano preko pedeset pisaca iz celog sveta, a iz Srbije su o jevrejskoj literaturi govorili eminentni pisci David Albahari, književnik i Filip David, književnik i profesor na FDU u Beogradu. Na žalost, objektivno sprečene, Grodana Kuić i Simha Kabiljo-Šutić nisu prisustvovale Konferenciji na kojoj bi sigurno bilo interesantno da čujemo njihova zapažanja na ponuđene teme.
Savetnik na Konferenciji za srpsko jezičko područje, Dina Katan Ben-Cion, poznati prevodilac sa srpskog i hrvatskog jezika, dobitnik prestižnih književnih i prevodilačkih nagrada u Izraelu, bila je moderator na okruglom stolu sa temom "Tu i tamo" za koji su pozvani da uzmu učešće u diskusiji: David Albahari, Filip David, Ženi Lebl, Mia Rajner i potpisnik ovih redova, Milan Fogel. Predviđeno je učešće Ane Šomlo, poznatog književnika i prevodioca sa hebrejskog na srpski i hrvatski jezik, i Miriam Aviezer, koja je upamćena po romanu "Vojnik sa zlatnim dugmadima". Na žalost, one nisu mogle da učestvuju u diskusiji jer su u to vreme bile u inostranstvu. Prijatno iznenađenje bilo je prisustvo ambasadora Republike Srbije N.E. Miodraga Isakova.
Moderator, Dina Katan, ponudila je više tema, u vidu pitanja, učesnicima diskusije, a najviše vremena smo se zadržali na pitanju jevrejskog identiteta uopšte i posebno u jezičkom smislu. David Albahari je, izražavajući se na duhovit način, naglasio da je presudan momenat, u njegovom slučaju, u traženju jevrejskog identiteta, bila porodica. Filip David je govorio o "mistici" u svojim pričama i kasnijem otkrivanju značenja pojma "kabala". Naglasio je da je unutrašnji poriv bio jevrejsko poreklo, kao nešto prirodno, čega ni sam nije bio svestan u svojim početničkim radovima. Filip David je na Konferenciji predložio osnivanje Svetskog kongresa jevrejskih pisaca. Ideja je sa zadovoljstvom uzeta u razmatranje. Ženi Lebl je govorila i o piscima koji su se odrekli jevrejskog identiteta. Potresan je primer velikog mađarskog pesnika jevrejskog porekla Mikloša Radnotija, koji je za vreme Drugog svetsakog rata prebačen sa Jevrejima iz Mađarske na rad u Borski rudnik. Mikloš nije želeo ni Jevrejima sa kojima je bio zatočen da prizna svoje poreklo, tvrdeći da se on tu slučajno našao.  Prilikom povlačenja nemačkih snaga iz Borskog rudnika evakuisani su i mađarski Jevreji. Mikloš Radnoti likvidiran je sa ostalim Jevrejima iz Mađarske u Crvenki, a posle izvršene ekshumacije u džepu njegovih pantalona pronađena je sveska sa njegovim pesmama koje je kasnije preveo Danilo Kiš. Mia Rajner je naglasila da je tek po useljenju u Izrael našla svoj puni jevrejski identitet. Milan Fogel je istakao da nije dovoljno da neko piše o jevrejskim temema. Kao što Jevrejin može da piše o grčkoj mitologiji, tako i neko drugi može da piše o Jevrejima. Za jevrejski identitet najvažnije je, po Milanu, ne deklarativno izjašnjavanje, nego unutrašnje osećanje koje se prepoznaje kroz njegovo delo.
Istovremeno je za okruglim stolom u drugoj sali za Ladino književnost bio moderator jugoslovenskog porekla Eliezer Papo, redovan predavač na Univerzitetu Ben Gurion u Izraelu, često pozivan za predavača kao ekspert za ladino literaturu u Sarajevo i Beograd.
Milan Fogel

25. 2. 2007. - Veče humora i satire sa Milanom Fogelom

Miriam Steiner–Aviezer, predsednik Hitahdut Oley ex-Yu organizovala je veče posvećeno književnom radu Milana Fogela, istaknutom aktivisti Hitahduta i članu Jevrejske opštine Zemun. U prijatnoj atmosferi Moadon (klub) Merkaz Jocej Europa, u Tel Avivu, 25. februara 2007. godine okupili su se prijatelji i poštovaoci Milanovog dela.

Nakon predstavljanja, Ljiljana Petković-Lili je pročitala jednu priču iz Milanove nagrađene zbirke pripovedaka–humoreski “Povratak u odgovor”. Odmah je bilo jasno da će veče proteći uz smeh, za koga Frojd kaže da je najbolji lek za ljudsko zdravlje, i da može čak i bol da smanji. U svom izlaganju Milan je govorio i o drugim piscima humorističko-satiričnog opusa, ali i o ozbiljnim temama i raspravama iz teorije književnosti. Dušan Mihalek, muzikolog, pripremio je muzički program sa šaljivim pesmama za koje je sam napisao reči.
Među malobrojnim gostima našla su se i poznata imena iz kulturnog i javnog života Izraela. Dina Katan Bencion, književnik i eminentni prevodilac sa srpsko-hrvatskog na hebrejski jezik, Ženi Lebl, književnik i istoričar, predstavnici ambasade Srbije, gospođa Desanka Kocić, prvi sekretar ambasade sa suprugom i drugi. Po završenom programu niko se nije žurio kući, svi su prešli u salon gde ih je očekivalo prigodno osveženje, a razgovor je nastavljen vicevima kojima nije bilo kraja.

18.2.2007 - Dan državnosti Srbije i Dan Vojske Srbije 15. februar svečano obeleženi u Izraelu
Ambasador Republike Srbije u Izraelu Miodrag Isakov i gospođa Jelena Isakov i Vojni ataše pukovnik Predrag Stankovic i gospođa Tamara Stanković su povodom Dana državnosti i Dana Vojske Srbije priredili 18. februara prijem u hotelu Daniel u Herceliji.

Među mnogobrojnim zvanicama na prijemu su bili i istakniti kulturni radnici i privrednici poreklom iz bivše Jugoslavije, odnosno Srbije. Na prijemu su se sreli vojni atašei iz mnogih ambasada u Izraelu koji su čestitali ambasadoru i pukovniku Dan drzavnosti i Dan Vojske Srbije, koji je prvi put ove godine svečano obeležen na verski praznik Sretenje. U ime izraelske vlade Rafi Eitan, ministar za poslove penzionera, čestitao je praznik, uz podsećanje na dugogodišnje prijateljstvo dve zemlje. Ambasador Miodrag Isakov i Predrag Stanković su bili dobri domaćini na prijemu koji su organizovale njihove supruge.
Milan Fogel, Aškelon

OLE HADAŠ IZ ZEMUNA PRIREDIO PRVU SAMOSTALNU IZLOŽBU U ARECU
Preuzeto iz časopisa MOST, Milan Fogel

Jakov Pereira, alias Slobodan Đorđević, uselio se u Arec maja ove godine. Prvi smeštaj je dobio u Absorpcionom centru u Hazareth Illit, na severu Izraela. Nije proteklo puno vremena kad je doživeo vatreno krštenje u Libanskom ratu 2. Među novinarima koji su se našli u obilasku raketama ugroženog područja našao se i Eli Bardenstein, novinar Maariva.

Tako se igrom slučaja Jakov Pereira našao u prilici i dao svoj prvi intervju, koji je objavljen u pomenutim renomiranim novinama. Izjavio je da se ne plaši bombardovanja, ne razmišlja o povratku u Zemun i da nema nameru da se sklanja na jug Areca, gde su oni, koji su imali prilike, potražili spas od raketa koje nisu birale ciljeve. Jakov je spomenuo Bardensteinu da je i u ovako teškim uslovima našao inspiraciju za svoj umetnički rad, slikarstvo i skulpture rađene u terakoti.Za adaptaciju na nove uslove života za nove useljenike najveći problem su godine starosti. Iako je zašao u sedmu deceniju života za Jakova to nije bila prepreka da se odmah angažuje u novoj sredini. Organizovao je u Absorpcionom centru kurseve za kiparski rad, sitne skulpture. Odziv je bio van očekivanja, a privukao je pažnju rukovodstva Centra koje je zajedno sa Šavit Steinom-Markom, pružilo Jakovu podršku za otvaranje prve samostalne izložbe u Arecu.

Impresivna biografija Jakova Pereire, a još više radovi koji su pregledani od strane gospodina Romana Kajca, načelinika za kulturu u Gradskoj kući, otvorili su Jakovu vrata u svet umetnosti u Izraelu. Jakov je diplomirao na VPŠ, likovni odsek u Beogradu, klasa profesora Milije Glišića, rad sa keramikom je usavršio u Manakovoj kući, gde je pod pokroviteljstvom Etnografskog muzeja iz Beograda dobio diplomu u klasi profesora Ramićanina. Istraživački duh ga je odveo na Novi Zeland, gdje tri i po godine studirao na Akademiji Mauriza - lepe umetnosti (Fine Art). U Ateljeu Gaković je proveo tri godine i učestvovao u postavljanju mozaika na sedmom spratu Beograđanke. Jakov insistira da pomenemo da je sedamdesetih godina prošlog veka pohađao školu prof. Sergeja Jovanovića u Beogradu, a da više od svega duguje zahvalnost starijem bratu Jovanu Đorđeviću, koji ga je, zajedno sa majkom, u dečačkim danima uveo u svet terakote.

U Gradskoj kući Nazareth Illit-a 17. oktobra 2006. otvorena je izložba pod nazivom “Atelje Đorđević” – izložba je zatvorena 2. novembra ove godine. Dug zahvalnosti prema bratu Jovanu ispunio je Jakov izlažući  uz svoje i bratove radove u terakoti. Stilovi im se razlikuju tako da brojnoj publici nije bilo teško da prepozna koji je čiji rad. Izloženo je 25 akvarela i 36 skulptura u terakoti, tehnika engobe, platina i glazura, sa temom Judaika i savremeni Izrael. Pitali smo Jakova na koliko izložbi je učestvovao do sad. Nije mogao da kaže broj. Učestvovao je na više kolektivnih i izlagao puno puta na samostalnim izložbama. Najdraže su mu izložbe Jevreji slikari, u organizaciji JO Beograd, zatim Konceptualni umetnici Happy New Art, izložba u SKC 11. april na Novom Beogradu...

I ponovo se vraćamo “junaku” sa početka priče. Novinar Eli Bardenstein priprema obiman članak o stvaralačkom radu Jakova Pereire koji će biti objavljen u Maarivu. Verovatno u isto vreme kada će biti i otvaranje sledeće samostalne izložbe Jakova Pereire u centru sveta, u Jerusalimu.

ČIN HUMANOSTI (preuzeto iz časopisa MOST Udruženja Jevreja iz bivše YU)
Izrael je još jednom bio prinuđen da reaguje oružjem, ovog puta na tešku provokaciju terorističke organizacije Hizbala (Hizbolah) iz Libana. Teroristi su oteli naša dva vojnika na teritoriji suverene države Izrael. Pošto vojnici nisu vraćeni u ostavljenom roku (momentalno) sledilo je bombardovanje Hizbolahove infrastrukture diljem Libana. Hisbala je odgovorila raketiranjem civilnih ciljeva u Izraelu, a narod je, ne prvi put, morao da potraži spas u skloništima. Civilnih žrtava je bilo i na jednoj i na drugoj strani; strahote rata posebno su osetili oni koji nisu imali mogućnosti da se kreću i potraže spas u skloništima. Reč je o starim i bolesnim o kojima nije imao ko da se brine.
Ovo je kratka priča o humanosti i ljudskoj solidarnosti koja se i u ovom slučaju najbolje pokazala na delu.
Tomi Šosberger, stanovnik Rishon Leciona, dugogodišnji aktivista u jevrejskim organizacijama, jedan od bivših predsednika Hitahdut Oley ex-Yu, pročitao je u Maarivu da na severu u nekim mestima nema dovoljno osoblja koje bi nemoćnima doturili hranu i lekove. Hizbala je dnevno ispaljivala i do dve stotine raketa na civilne objekte. Niko nije mogao da predvidi gde će rakete eksplodirati i uzeti svoj danak. Trebalo je imati hrabrosti i veliko srce te se uputiti na put neizvesnosti da bi se pomoglo onima koji su bili prepušteni sami sebi.
Hisbala je već treću nedelju granatirala sever Izraela, kada se Tomi Šosberger našao u Cfatu. Odgovorno lice, Beni Eldago, za pomoć na Jugu (na jugu severa – sever je bio podeljen na severni sever, centar i jug) rasporedio je Tomija i Jaira Noja iz kibuca Alumim na rad u Cfat – to je bila “cela armija”, u polušaljivom tonu kaže Tomi šosberger. Rakete su svakodnevno pratile Tomija, na novim zadacima. Tomiju je bilo neprijatno da kaže da su mnogi, koji su imali mogućnosti, pobegli sa “vrućeg terena”. “Umesto imena reći ću vam samo da je odgovorna za pomoć u Cfatu imala “hladne noge”, ali i to je ljudski, kod nje je prevladao strah”. Tomi se, kao i pre skoro 15 godina, kada je bio u misiji spašavanja i izvlačenja Jevreja iz Bosne i Hercegovine, koji su se našli u etničko-građanskom ratu. ponovo sreo sa ljudima kojima se na licu videlo koliko im je potrebna pomoć, Zajedno sa ostalim dobrovoljcima iz Cfata krenuo je u raspodelu hrane i lekova. Ljudi su bukvalno bili gladni, molili su za još jedno parče hleba. Ko se našao na višim spratovima tamo je i ostao jer nisu imali snage da se spuste u skloništa. Ko je došao do skloništa, često se dešavalo, ostajao je tamo jer nije mogao da se vrati u stan. Do podne je Tomi sa drugim dobrovoljcima vodio u ambulantu one kojima je bila potrebna pomoć lekara, a onda su nosili hranu u stanove koji su često bili na višim spratovima u zgradama bez lifta. čak i tamo gde je bilo liftova nije bila dozvoljena upotreba, jer je lako moglo da dođe do prekida struje i da se nađu zaglavljeni u liftu. Dnevno su delili 300 do 400 ukusnih, toplih obroka. Kada su sirene oglašavale uzbunu, ne jednom se desilo, samo bi se sklonili pod neku strehu, jer u blizini nije bilo skloništa. Deo starijih, preživelih Shoa, bio je prebačen u hotele u Jerusalimu. Naime, JOINT je svake nedelje organizovao prevoz i platio boravak za 50 najugroženijih. Tomi se posle nedelju dana boravka u Cfatu vratio kući. Želeo je da ponovo ode u Cfat, ali njegovo zdravstveno stanje ga je onemogućilo. Hvala Tomiju za ono što je učinio, sad je možda došao red i na nas?!

Prema poslednjim vestima vlada je odobrila evakuaciju civila koji su već mesec dana izloženi raketnim napadima iz Libana. Političko rešenje još uvek nije na vidiku, pa se može očekivati proširenje operacija na teritoriji Libana, u dubini do 30 kilometara, kako bi se potpuno onemogućila Hisbala u raketiranju severa i kako bi civili konačno izašli iz skloništa. Doneta je odluka da se u predstojećim kopnenim operacijama angažuje 30,000 vojnika. Tomi Šosberger se u Rišon Lecionu angažovao na obezbeđenju smeštaja za izbeglice sa severa u porodicama koje su spremne da prime ugrožene.
Ben Shahar                                        

Natrag na vrh stranice